Visoka učilišta i studijski programi

Visoka učilišta
Visoka učilišta su sveučilišta, veleučilišta i visoke škole sa svim svojim sastavnicama.

Sveučilište ustanova koja organizira i provodi sveučilišne studije u najmanje dva znanstvena i/ili umjetnička područja u većem broju polja te interdisciplinarne studije. Sastavnice sveučilišta su: fakulteti, umjetničke akademije, odjeli i instituti te zaklade, fondacije, udruge, studentski centri, zdravstvene ustanove, knjižnice i tehnologijski centri.
 
  • Fakultet je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i stručni rad u jednom ili više znanstvenih i stručnih polja, a može izvoditi i stručne studije.
  • Umjetnička akademija je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne umjetničke studije te razvija vrhunsko stvaralaštvo i znanstveno-istraživačku djelatnost u području umjetnosti, a može izvoditi i stručne studije.
  • Sveučilišni odjel se osniva kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom znanstvenom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija.
  • Sveučilišni institut je sastavnica sveučilišta koja se osniva radi obavljanja znanstvene djelatnosti u jednom ili više srodnih znanstvenih polja, povezan s procesom visokog obrazovanja na sveučilištu, može obavljati i visokostručni rad, te sudjelovati u nastavi sukladno općim aktima sveučilišta.

Veleučilište i visoka škola ustanove koje ustrojavaju i izvode stručne studije. Veleučilište izvodi barem tri različita studija iz barem tri različita polja.

U Republici Hrvatskoj djeluje oko 135 visokih učilišta koje možete pronaći u Pregledu ustanova iz sustava visokog obrazovanja.
Vrste studija
Visoko obrazovanje provodi se sveučilišnim i stručnim studijima. Sveučilišni studiji provode se na sveučilištu dok se stručni studiji provode na veleučilištu ili visokoj školi. Iznimno, stručni studiji mogu se provoditi i na sveučilištu, uz pribavljenu suglasnost Nacionalnog vijeća.

Sveučilišni studij obuhvaća tri razine: preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij.

1. Preddiplomski sveučilišni studij u pravilu tri do četiri godine i njegovim završetkom stječe se od 180 do 240 ECTS bodova. Završetkom se stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) odnosno sveučilišna prvostupnica (baccalaurea), uz naznaku struke.

2. Diplomski sveučilišni studij u pravilu jednu do dvije godine u kojima se stječe od 60 do 120 ECTS bodova. Ukupan broj bodova koji se stječu završetkom preddiplomskoga i diplomskoga studija iznosi najmanje 300 ECTS bodova.

Završetkom preddiplomskoga i diplomskoga sveučilišnog studija stječe se akademski naziv magistar odnosno magistra uz naznaku struke.

3. Poslijediplomski sveučilišni studij u pravilu tri godine. Njegovim završetkom stječe se akademski stupanj doktora znanosti odnosno doktora umjetnosti. Sveučilište može organizirati poslijediplomski specijalistički studij koji traje jednu do dvije godine i kojim se stječe akademski naziv sveučilišni specijalist odnosno sveučilišna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa.

Stručno obrazovanje obuhvaća: kratki stručni studij, preddiplomski stručni i specijalistički diplomski stručni studij.

Kratki stručni studij od dvije do dvije i pol godine i njegovim završetkom stječe se od 120 do 150 ECTS bodova. Završetkom kratkoga stručnog studija stječe se stručni naziv stručni pristupnik/pristupnica uz naznaku struke.

Preddiplomski stručni studij tri godine, a iznimno, uz odobrenje Nacionalnog vijeća, preddiplomski stručni studij može trajati do četiri godine u slučaju kada je to sukladno s međunarodno prihvaćenim standardima. Završetkom preddiplomskoga stručnog studija stječe se od 180 do 240 ECTS bodova te stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea), uz naznaku struke.

Specijalistički diplomski stručni studij jednu do dvije godine u kojima se stječe od 60 do 120 ECTS bodova. Završetkom studija stječe se stručni naziv stručni specijalist odnosno stručna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskoga programa.

Ukupan broj bodova koji se stječu na preddiplomskome i specijalističkome diplomskome stručnom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova.
Inicijalna akreditacija za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja
Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole osnivaju se kao ustanove. Republika Hrvatska osniva javno sveučilište zakonom, a javno veleučilište i visoku školu uredbom Vlade Republike Hrvatske.

Privatno sveučilište, veleučilište i visoka škola osniva se odlukom osnivača u skladu s propisima koji se odnose na osnivanje ustanova. Županije, gradovi i općine osnivaju visoku školu odlukom svoga predstavničkog tijela.

Sveučilište može osnovati i u svom sastavu imati fakultete, umjetničke akademije i odjele te druge sastavnice sukladno zakonu.

Veleučilišta i visoke škole ne mogu osnivati druga visoka učilišta.

Visoko učilište može započeti obavljanje djelatnosti i izvođenje određenih studija nakon dobivanja dopusnice i upisa u Upisnik visokih učilišta i registar ustanova pri trgovačkom sudu.

Sukladno Zakonu o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju postupak inicijalne akreditacije za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja započinje zahtjevom za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja koji se podnosi Ministarstvu najmanje godinu dana prije početka akademske godine u kojoj će započeti izvođenje studijskog programa i mora sadržavati:
 
  1. ugovor s već postojećim visokim učilištem o zajedničkom izvođenju studijskog programa koji ima dopusnicu,
  2. osnivački akt,
  3. elaborat o osnivanju koji sadrži studiju o opravdanosti osnivanja i izvođenja studijskih programa koje visoko učilište želi izvoditi, sukladno strateškome dokumentu mreže visokih učilišta, a u izradi kojega su sudjelovali i nastavnici iz sustava visokog obrazovanja iz znanstvenog polja studijskih programa za koji se podnosi zahtjev,
  4. dokaze o odgovarajućem prostoru i opremi,
  5. bankarsku garanciju o osiguranim sredstvima koju podnose privatna visoka učilišta radi nastavka i završetka studija u slučaju prestanka rada ustanove ili prestanka izvođenja određenoga studijskog programa u korist visokog učilišta s kojim ima ugovor o zajedničkom izvođenju studijskog programa koji ima dopusnicu,
  6. dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnosti ako je podnositelj visoko učilište koje želi izvoditi sveučilišne studijske programe.

Ministarstvo provjerava urednost zahtjeva i prosljeđuje u roku od 15 dana Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija). Agencija u roku od 8 dana započinje postupak utvrđivanja nužnih uvjeta za osnivanje visokog učilišta te je dužna pribaviti stručno mišljenje Akreditacijskog savjeta o elaboratu. Agencija u roku od 60 dana prosljeđuje Ministarstvu preporuku te na osnovi pozitivne preporuke Ministarstvo u roku od 8 dana izdaje suglasnost za osnivanje visokog učilišta.

Protekom najmanje dvije godine od izdavanja suglasnosti za osnivanje visokog učilišta, visoko učilište podnosi Ministarstvu sljedeću dokumentaciju:
 
  1. potvrdu matičnoga visokog učilišta da je visoko učilište koje traži izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja izvodilo studijski program najmanje dvije godine, sukladno ugovoru,
  2. odgovarajući broj zaključenih ugovora o radu sa znanstveno-nastavnim ili nastavnim osobljem,
  3. dokaz o odgovarajućem prostoru i opremi,
  4. dokaz o osiguranim potrebnim sredstvima za obavljanje djelatnosti sukladno pravilniku.

Ministarstvo na temelju pozitivne akreditacijske preporuke Agencije u roku od 8 dana izdaje dopusnicu, a na temelju negativne akreditacijske preporuke u roku 8 dana donosi rješenje kojim se odbija izdavanje dopusnice. U slučaju odbijanja zahtjeva, osnivač ima pravo ponoviti zahtjev po isteku roka od godinu dana od dana donošenja rješenja.

Više informacija o ovom postupku možete naći na stranici Agencije za znanost i visoko obrazovanje.


 
Upisi na studije
Upis na studij obavlja se na temelju javnog natječaja koji objavljuje sveučilište, veleučilište ili visoka škola koji provode studij najmanje šest mjeseci prije početka nastave. Natječaj za upis mora sadržavati: uvjete za upis, broj mjesta za upis, postupak, podatke o ispravama koje se podnose i rokove za prijavu na natječaj i upis.

Sveučilište, veleučilište ili visoka škola utvrđuju postupak odabira pristupnika za upis na način koji jamči ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, društveni položaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob. Sveučilište, veleučilište ili visoka škola utvrđuju kriterije (uspjeh u prethodnom školovanju, vrsta završenog školovanja, uspjeh na klasifikacijskom ili drugom ispitu, posebno znanje, vještine ili sposobnosti i sl.) na temelju kojih se obavlja klasifikacija i odabir kandidata za upis.

Strani državljani upisuju se na studij pod jednakim uvjetima kao hrvatski državljani, ali se sukladno odluci nadležnoga državnog tijela ili visokog učilišta od njih može tražiti plaćanje dijela ili pune cijene studija. Stranim državljanima se upis može ograničiti ili uskratiti ako je riječ o studiju koji se odnosi na vojno ili policijsko obrazovanje ili drugi studij od interesa za nacionalnu sigurnost.

Od trenutka stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije studenti koji su državljani zemalja Europske unije imaju ista prava na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te se na studij upisuju pod jednakim uvjetima kao hrvatski državljani. Stranim državljanima se upis može ograničiti ili skratiti ako je riječ o studiju koji se odnosi na vojno ili policijsko obrazovanje ili drugi studij od interesa za nacionalnu sigurnost.

Preddiplomski sveučilišni studij i preddiplomski stručni studij

Sveučilište, veleučilište i visoka škola utvrđuju koji su srednjoškolski programi odgovarajući preduvjet za upis pojedinoga preddiplomskog ili stručnog studija. Iznimno, pod uvjetima koje propiše visoko učilište, pojedini studij se može upisati i bez prethodno završenoga odgovarajućeg srednjoškolskog školovanja, ako je riječ o iznimno darovitim osobama za koje se može očekivati da će i bez završenoga prethodnog školovanja uspješno svladati studij.

Diplomski sveučilišni studij

Diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući preddiplomski studij. Visoka učilišta propisuju koji se studiji smatraju odgovarajućim za upis pojedinog diplomskog studija, kao i uvjete upisa.

Osobe koje su završile preddiplomski stručni studij mogu kandidirati za upis na diplomski sveučilišni studij u skladu s općim aktom sveučilišta koje provodi taj studij, pri čemu se odabir za upis može uvjetovati polaganjem ispita kompetencija tijekom razredbenog postupka i/ili razlikovnih ispita na početku studijskog programa u statusu redovitog ili izvanrednog studenta.

Poslijediplomski studij

Poslijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući diplomski studij. Sveučilište može propisati i druge uvjete za upis poslijediplomskog studija.