Pregled javnih rashoda za znanost, tehnologiju i inovacije

Cilj projekta „Pregled javnih rashoda za znanost, tehnologiju i inovacije“ je ponuditi sveobuhvatan pregled javnih rashoda za znanost, tehnologiju i inovacije (STI područje) u Hrvatskoj te analizu i vrednovanje javnih politika u STI području uz naglasak na njihovu funkcionalnost, efikasnost i mehanizme upravljanja.

Rezultati projekta uključuju primjere dobre prakse, strukturna rješenja te preporuke za poboljšanje efikasnosti javnih ulaganja, kao i adresiranje specifičnih problema. Analiza omogućuje metodološki utemeljeno i promišljeno oblikovanje te implementaciju budućih javnih politika u IRI području kako bi se ostvario glavni cilj unaprjeđenja utjecaja javnih potpora za znanost, tehnologiju i inovacije na produktivnost i gospodarski rast.

Projekt se provodi u pet komponenti:
 
  1. „Kvaliteta i usklađenost javnih politika“
  2. „Analiza funkcionalnosti i upravljanja“
  3. „Praćenje i vrednovanje provedbe programa/projekata financiranih kroz OPRK 2007. - 2013. i OPKK 2014. - 2020.“
  4. „Srednjoročno vrednovanje Strategije pametne specijalizacije“
  5. „Naknadno vrednovanje Strategije pametne specijalizacije“.

1. „Kvaliteta i usklađenost javnih politika“

Rezultat provedene prve komponente je analitički izvještaj „Analiza kvalitete i usklađenosti programskog okvira“ koji pruža detaljan uvid u mjere financiranja znanosti, tehnologije i inovacija u Hrvatskoj te koliko one odgovaraju na potrebe zemlje. Izvještaj čine tri dijela: „Procjena potreba“, „Programski okvir“ i „Preporuke“. „Procjena potreba“ ispituje potražnju za inovacijama identificirajući potrebe gospodarstva te analizira okruženje i vanjske faktore važne za oblikovanje i implementaciju politika u STI području s fokusom na prepoznavanje snaga i slabosti sustava. „Programski okvir“ sadrži informacije o svim javnim potporama za znanost, tehnologiju i inovacije, identificira glavna područja i mehanizme intervencije te ocjenjuje u kojoj mjeri oni odgovaraju na potrebe sustava. Posljednji dio, „Preporuke“, identificira područja intervencije nužna za unaprjeđenje upravljanja politikama u STI području, jačanje kapaciteta za istraživanje te poticanje inovacija. Navedeni izvještaj završen je u prosincu 2019. godine.

2. „Analiza funkcionalnosti i upravljanja“

Vezano uz nalaze analitičkog izvještaja prve komponente, drugi izvještaj u sklopu druge komponente „Analiza funkcionalnosti i upravljanja“ pruža detaljan uvid u sve prepreke i nedostatke s kojima se Hrvatska suočava tijekom procesa planiranja, provedbe i upravljanja IRI projektima, kao i preporuke za rješavanje prepreka u inovacijskome sustavu. Na temelju provedene analize dane su preporuke koje su podijeljene u šest prioritetnih područja: „Upravljanje i koordinacija među politikama“, „Dizajn programa“, „Interakcije s korisnicima“, „Proces odabira“, „Dizajn, provedba i učenje u sustavu praćenja i vrednovanja“ i „Ljudski potencijali“. Izvještaj je završen u kolovozu 2020. godine.

3. „Praćenje i vrednovanje provedbe programa/projekata financiranih kroz OPRK 2007. - 2013. i OPKK 2014. - 2020.“

Treća komponenta, „Praćenje i vrednovanje provedbe programa/projekata financiranih kroz OPRK 2007. - 2013. i OPKK 2014. - 2020.“, u sklopu koje su definirani instrumenti za ocjenu napretka i evaluaciju odabranih programa/projekata, sastoji se od dva elementa: Analiza teorije promjena i okvira rezultata i Analiza rezultata i ishoda.

Prvi izvještaj treće komponente, „Analiza teorije promjena i okvira rezultata“, ima cilj poboljšati okvir za praćenje i vrednovanje programa javne potpore znanosti, tehnologiji i inovacijama u Hrvatskoj. Izvještaj daje preporuke za poboljšanje okvira praćenja i vrednovanja za 42 programa potpore istraživanjima i inovacijama u Hrvatskoj. Za potrebe projekta razvijena je Teorija promjene (ToC) koja ilustrira „putove promjena“, povezujući prve vrijednosti koje ulaze u projekt (poput financiranja, ljudskih resursa i vremena) za provođenje različitih aktivnosti i daje preporuke što se treba realizirati da bi aktivnosti dale očekivani ishod i učinak. Prvi izvještaj treće komponente završen je u listopadu 2020. godine.

Drugi izvještaj treće komponente, „Analiza rezultata i ishoda“, sastoji se od dva dijela. Cilj prvog dijela izvještaja je kvantificirati odnos između rezultata i ishoda na temelju dostupnih podataka i informacija, uključujući i procjenu kvalitete pruženih usluga. U drugom dijelu izvještaja formiran je izvještaj o napretku operacija u IRI području vezano uz pitanje definiranih ishoda, kao što su kvaliteta publikacija/ istraživanja, citiranje, kontinuitet suradnje, razvijeni prototipovi, intelektualno vlasništvo (softver, patenti, licenciranje), prenesene tehnologije i stupanj komercijalizacije, a kvalitativni i kvantitativni podaci za izradu izvještaja prikupljeni su tijekom provedbe projekata i analizom anketa korisnika sredstava. Drugi izvještaj treće komponente završen je u siječnju 2021. godine.

Za svaki program napravljena je analiza pokazatelja (neposrednih pokazatelja i pokazatelja rezultata), identificirani su ključni problemi koji otežavaju ostvarenje cilja programa te su dane preporuke za poboljšanje okvira za praćenje i vrednovanje svakog od programa. Također, razvijen je Okvir rezultata (Results Framework) za svaki program koji ima cilj identificirati i definirati pokazatelje koji podupiru Teoriju promjene. Predloženi pokazatelji usuglašeni su u svim usporedivim programima i to desegregacijom, pokazatelji su lako mjerljivi i jasno definirani te će samim time biti osnova u izradi i reviziji sustava praćenja i vrednovanja.

4. „Srednjoročno vrednovanje Strategije pametne specijalizacije“

Četvrta komponenta „Srednjoročno vrednovanje Strategije pametne specijalizacije“, u sklopu koje je napravljena dubinska analiza S3 i doprinos instrumenata ukupnim ciljevima strategije, sastoji se od dva elementa: Analiza logičkog okvira S3,  instrumenta i rezultata pokazatelja i Analiza sustava upravljanja S3.

Prvi izvještaj četvrte komponente „Analiza logičkog okvira S3, instrumenta i rezultata pokazatelja“ analizira intervencijsku logiku Strategije pametne specijalizacije 2016. – 2020. godine (S3). Intervencijska logika je skup pretpostavki o tome kako djelovanje politika dovodi do željenih rezultata, a temelji se na povezivanju i analizi dostupnih podataka o provođenju aktivnosti i s tim povezanih očekivanih rezultata. Analiza predstavljena u izvještaju koristi Teoriju promjene (ToC) kao metodologiju za izradu intervencijske logike, uz pomoć koje se procjenjuje jasnoća i logička povezanost između glavnih, specifičnih i sektorskih ciljeva, instrumenata i pokazatelja kako je definirano u S3. Izvještaj čine tri dijela; prvi dio razrađuje analitički okvir koji se koristi za analizu S3 intervencijske logike, drugi dio predstavlja rezultate analize, detaljno analizirajući svaki element intervencijske logike i veze među njima, te treći dio daje preporuke za poboljšanje intervencijske logike. Cilj analize je identificirati mogućnosti za poboljšanje dizajna, provedbe i praćenja te na taj način poboljšati koherentnost i učinkovitost politika prilikom izrade nove S3. Navedeni izvještaj završen je u ožujku 2021. godine.

Drugi izvještaj 4. komponente, „Analiza sustava upravljanja S3“, pruža procjenu usklađenosti instrumenata i politike S3 kao cjeline i daje preporuke za eventualnu izmjenu ciljeva, kombinaciju instrumenata i pokazatelja za povećanje koherentnosti sa S3. Izvještaj omogućuje pregled napretka S3 pokazatelja i identificira nedostatke za posebne ciljeve i podciljeve. Također, pruža detaljan pregled uloga, odgovornosti i funkcioniranja tijela uključenih u S3 s posebnim fokusom na djelotvornost i uspješnost postavljanja upravljačke strukture. Vrednovanje je bilo usmjereno na proces donošenja odluka u organizacijama, kao i na organizacijsku strukturu i lanac za donošenje odluka između organizacija. Navedeno je omogućilo procjenu učinkovitosti upravljačke strukture i njezine pravodobne provedbe politike uz odgovarajuću raspravu, donošenje odluka, dostavu i nadzor nad instrumentima. Poseban fokus bio je stavljen na ispitivanje uzimaju li se prijedlozi TIV-ova u obzir pri donošenju odluka. Analitičko izvješće pruža procjenu snaga i slabosti u sustavu, njezinu provedbu i institucionalnu sposobnost te preporuke za poboljšanje. Navedeni izvještaj završen je u travnju 2021. godine.

Analitičke izvještaje 1., 2., 3. i 4. komponente možete preuzeti na sljedećim linkovima: