Europski istraživački prostor


EUROPSKI ISTRAŽIVAČKI PROSTOR

Lisabonski ugovor definira Europski istraživački prostor (EIP) kao jedinstveno istraživačko područje otvoreno svijetu i temeljeno na unutarnjem tržištu. Europski istraživački prostor omogućuje slobodnu cirkulaciju istraživača, znanja i tehnologije.

Inicijalni politički koncept EIP-a pokrenut je objavom komunikacije Europske komisije 2000. godine pod nazivom Prema europskome istraživačkom prostoru. Glavni ciljevi ove inicijative bili su: povećati konkurentnost Europe, poboljšati koordinaciju istraživačkih aktivnosti na nacionalnoj i europskoj razini, razviti ljudske resurse i povećati privlačnost europskih istraživanja najboljim istraživačima iz cijeloga svijeta. Okvirni program za istraživanje i inovacije (Obzor) smatra se najvažnijim instrumentom za implementaciju Europskoga istraživačkog prostora.

Implementacija Europskoga istraživačkog prostora dio je vodeće inicijative Unije inovacija koju je odobrilo Europsko vijeće. Europska unija i njezine države članice također se pozivaju na jačanje svoje znanstvene i tehnološke osnove, konkurentnosti i sposobnosti za zajedničko rješavanje velikih izazova. Vijeće za konkurentnost EU-a usvojilo je u svibnju 2015. godine Plan za Europski istraživački prostor 2015. - 2020. (engl. ERA Roadmap) kao odgovor na zahtjev iz zaključaka Vijeća iz veljače 2014. godine za razvojem svojevrsnih smjernica na europskoj razini, koji će poslužiti olakšavanju i jačanju napora koje poduzimaju države članice u ujedinjavanju istraživačkoga prostora. Plan identificira ograničeni broj ključnih provedbenih prioriteta na nacionalnoj i europskoj razini, pri čemu države članice donose odluku o formi razvoja svojih nacionalnih planova.

  • Identificirani su sljedeći prioriteti:

PRIORITET 1 - Učinkoviti nacionalni istraživački sustavi
PRIORITET 2A - Zajedničko suočavanje s velikim izazovima
PRIORITET 2B - Optimalna uporaba javnih ulaganja u istraživačku infrastrukturu
PRIORITET 3 - Otvoreno tržište rada za istraživače
PRIORITET 4 - Rodna ravnopravnost i rodno osviještena politika u istraživanjima
PRIORITET 5A - Optimalna cirkulacija i prijenos znanstvenih spoznaja
PRIORITET 5B - Promicanje otvorenog pristupa znanstvenim publikacijama
PRIORITET 6 - Međunarodna suradnja.

S obzirom na postojeće strateške dokumente, umjesto izrade nacionalne strategije za EIP, Ministarstvo znanosti i obrazovanja izradilo je Plan implementacije već usvojenoga Plana za Europski istraživački prostor. Usvojeni Plan implementacije daje pregled nacionalnoga strateškog okvira i smjernica daljnjeg razvoja sustava znanosti i tehnologije te kratki pregled trenutačnog stanja u Hrvatskoj po pojedinom prioritetu navodeći pri tome ciljeve, mjere i aktivnosti koji bi do 2020. godine trebali pridonijeti razvoju znanosti kao pokretača dugoročnoga gospodarskoga i društvenoga razvoja, ali i ciljevima postavljenim u sklopu EIP-a. Navedeni plan odnosi se na razdoblje od 2016. do 2020. godine te se po potrebi može dodatno revidirati.

Krajem 2019. godine započeo je proces revizije EIP-a i stvaranje novog narativa i novih prioriteta, za koji se očekuje da će završiti do kraja 2020. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja aktivno sudjeluje u izradi novog narativa s ciljem uključivanja teme cirkulacije mozgova, horizontalnoga prioriteta tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, kao jednog od prioriteta budućega EIP-a.


 ODBOR ZA EUROPSKI ISTRAŽIVAČKI PROSTOR I INOVACIJE (ERAC)

Hrvatska kao država članica Europske unije sudjeluje u izradi zakonodavnih i nezakonodavnih akata Europske unije. Uz ostalo, sudjeluje i u radu Odbora za europski istraživački prostor i inovacije.

Odbor za europski istraživački prostor i inovacije (ERAC) savjetodavno je tijelo za politiku koje pomaže Europskoj komisiji i Vijeću Europske unije za područje istraživanja, inovacija i tehnološkog razvoja.

Glavna misija ERAC-a je osigurati strateški doprinos bilo kojem pitanju istraživanja i inovacija od značaja za razvoj Europskoga istraživačkog prostora (EIP).

Članovi ERAC-a su Europska komisija i države članice Europske unije, dok su zemlje kandidati i pridružene zemlje pozvane kao promatrači. Odborom supredsjedaju Komisija i izabrani predstavnik iz država članica. Usluge njegova tajništva pruža Vijeće.

ERAC se također može sastajati u dvama posebnim sastavima koje utvrđuje Vijeće i kojima predsjeda izabrani predstavnik zemlje EU-a:

U sklopu ERAC-a trenutačno djeluju i tri radne skupine:

  • Stalna radna skupina za ljudske resurse i mobilnost
  • Stalna radna skupina za rodnu jednakost u istraživanju i inovacijama
  • Stalna radna skupina za otvorenu znanost i inovacije.