Europski istraživački prostor

EUROPSKI ISTRAŽIVAČKI PROSTOR


Europski istraživački prostor (EIP) definiran je Lisabonskom strategijom kao jedinstveno istraživačko područje otvoreno svijetu i temeljeno na jedinstvenome unutarnjem tržištu. Zamišljen je na način da prostor omogućuje slobodnu cirkulaciju istraživača, znanstvenih 
spoznaja i tehnologije.
 
Inicijalni koncept EIP-a pokrenut je objavom Komunikacije Europske komisije pod nazivom Prema Europskom istraživačkom prostoru 2000. godine. Od početnog koncepta proteklo je 20 godina te je, s obzirom na znatne društvene, ekološke i gospodarske izazove, bilo potrebno ponovno razmotriti ulogu EIP-a. Zbog tog razloga Europska komisija objavila je u rujnu 2020. godine novu Komunikaciju - Novi Europski istraživački prostor za istraživanje i inovacije u kojoj je utvrdila novu viziju za EIP temeljen na izvrsnosti, konkurentnosti, otvorenosti i talentima koji će ubrzati tranziciju EU-a prema klimatskoj neutralnosti i digitalnom vodstvu, podržati oporavak od utjecaja krize nastale koronavirusom te ojačati njegovu otpornost na buduće krize.
 
Reforma predviđena u Komunikaciji potvrđena je Zaključcima Vijeća o novom europskom istraživačkom prostoru u prosincu iste godine gdje je EIP definiran kao područje koje je usredotočeno na istraživače i usmjereno na izvrsnost i učinak. Naglašava se potreba da Europska komisija i države članice zajednički uspostave i provedu novi EIP, stoga ih se poziva da 2021. godine osmisle program politike EIP-a i model višerazinskog upravljanja.
 
Zaključci Vijeća o produbljivanju europskog istraživačkog prostora: osiguravanje privlačnih i održivih istraživačkih karijera i radnih uvjeta za istraživače te ostvarivanje cirkulacije mozgova doneseni su u svibnju 2021. godine. Zaključcima je naglašena važnost povećanja privlačnosti istraživačkih karijera diljem Unije te poticanja mobilnosti istraživača. U skladu s tim, istaknuta je i važnost: otvorenog tržišta rada za istraživače; privlačnosti europskog okvira za istraživačke karijere; osiguravanje boljih radnih uvjeta i prilagođenosti obiteljskome životu u istraživačkim karijerama; pristup izvrsnosti, razvijanje talenata i smanjenje nejednakosti; međusektorska, interdisciplinarna, virtualna i međunarodna mobilnost te važnost sinergije između Europskog prostora visokog obrazovanja i EIP-a.
 
U srpnju 2021. godine donesena je Preporuka Vijeća o Paktu za istraživanje i inovacije u Europi (u daljnjem tekstu: Pakt). U Paktu se navodi popis 10 zajedničkih vrijednosti i načela za istraživanje i inovacije u Uniji koje bi države članice trebale primjenjivati i promicati. Pakt također definira prioritetna područja za zajedničko djelovanje u Uniji.
 
 
Krajem 2021. godine, u studenome, usvojeni su i Zaključci Vijeća o budućem upravljanju europskim istraživačkim prostorom kojima se poziva Komisiju da do kraja 2021. godine uspostavi Forum EIP-a. Forumom će uz Komisiju supredsjedati predstavnik država članica kako bi se povećala njegova odgovornost i učinkovita provedba novog EIP-a.
 
U prilogu Zaključaka nalazi se program politike EIP-a za razdoblje 2022. - 2024. kojim se utvrđuje katalog dobrovoljnih aktivnosti EIP-a za razdoblje 2022. - 2024. koje će države članice provoditi na dobrovoljnoj osnovi kako bi se pridonijelo prioritetnim područjima definiranima u Preporuci Vijeća o Paktu za istraživanje i inovacije u Europi. U sljedećim izdanjima programa politike EIP-a te će se aktivnosti dugoročno nadopunjavati. Kako bi se osigurala učinkovitost, vjerodostojnost i djelotvornost novog EIP-a, u provedbi aktivnosti nastojalo se ispuniti sljedeće kriterije:
 
  • relevantnost – povezanost s barem jednim od prioritetnih područja utvrđenih u Preporuci Vijeća o Paktu za istraživanje i inovacije u Europi te jasna dodana vrijednost zajedničkog djelovanja
  • održivost – jasno određen cilj, vremenski okvir, ključne etape, akteri i financiranje, kao i predviđeni doprinos ostvarenju EIP-a
  • predanost – osigurana predanost najmanje polovice država članica Unije koje
predstavljaju kritičnu masu, kako bi se osigurala široka politička potpora.
 ODBOR ZA EUROPSKI ISTRAŽIVAČKI PROSTOR I INOVACIJE (ERAC)

Hrvatska kao država članica Europske unije sudjeluje u izradi zakonodavnih i nezakonodavnih akata Europske unije. Uz ostalo, sudjeluje i u radu Odbora za europski istraživački prostor i inovacije.

Odbor za europski istraživački prostor i inovacije (ERAC) savjetodavno je tijelo za politiku koje pomaže Europskoj komisiji i Vijeću Europske unije za područje istraživanja, inovacija i tehnološkog razvoja.

Glavna misija ERAC-a je osigurati strateški doprinos bilo kojem pitanju istraživanja i inovacija od značaja za razvoj Europskoga istraživačkog prostora (EIP).

Članovi ERAC-a su Europska komisija i države članice Europske unije, dok su zemlje kandidati i pridružene zemlje pozvane kao promatrači. Odborom supredsjedaju Komisija i izabrani predstavnik iz država članica. Usluge njegova tajništva pruža Vijeće.

ERAC se također može sastajati u dvama posebnim sastavima koje utvrđuje Vijeće i kojima predsjeda izabrani predstavnik zemlje EU-a:

U sklopu ERAC-a trenutačno djeluju i tri radne skupine:

  • Stalna radna skupina za ljudske resurse i mobilnost
  • Stalna radna skupina za rodnu jednakost u istraživanju i inovacijama
  • Stalna radna skupina za otvorenu znanost i inovacije.

Dokumenti