Za reformu postojećih ili izradu novih studijskih programa gotovo stotinu milijuna kuna

  • Slika \slike\IzMedija\2019\3-2019\22-3-2019\HN20190322075557.jpg
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

Stotinjak studijskih programa će se renovirati, razviti 18 novih i 14 novih programa cjeloživotnog učenja

Ugovori o dodjeli bespovratnih gotovo stotinu milijuna kuna u sklopu poziva „Provedba HKO-a na razini visokog obrazovanja“ iz Europskoga socijalnog fonda (ESF) za 26 projekata omogućit će da se na nekoliko hrvatskih sveučilišta i veleučilišta renoviraju postojeći ili izrade novi studijski programi i programi cjeloživotnog učenja prema HKO metodologiji.

Svečanost potpisivanja ugovora održana je u petak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja gdje je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula kako su ti ugovori nastavak strukturnih reformi u visokom obrazovanju i konkretnog povezivanja obrazovanja s tržištem rada.

Stotinjak studijskih programa će se renovirati, razviti 18 novih i 14 novih programa cjeloživotnog učenja

Ministrica je objasnila kako će se, zahvaljujući dobivenome bespovratnom novcu, renovirati stotinjak studijskih programa, razvit će se 18 novih studijskih programa i 14 novih programa cjeloživotnog učenja. Istaknula je kako su pokrivena sva područja - od medicine, biomedicine, inženjerstva, računarstva, elektrotehnike pa do humanističkog područja, društvenih znanosti i kreativnih industrija te slikarstva.

„U svim tim programima naglasak je na zapošljivosti studenata koji završavaju te studijske programe jer su to strateški ciljevi razvoja Republike Hrvatske u području obrazovanja“, izjavila je ministrica. Dodala je kako su to i instrumenti koji služe za reviziju studija po načelima bolonjskoga procesa jer su u samoj biti ishodi učenja koji se onda moraju usklađivati i s razinama i s kompetencijama koje, podsjetila je, dolaze preko standarda zanimanja i kvalifikacija.

Napomenula je kako je poznato da Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava radi na reviziji standarda i metodologije izrade standarda zanimanja, a Divjak se nada kako će taj posao uskoro biti završen jer je to važno za provedbu ovih projekata.

Ubrzano ugovaranje projekata i trošenje europskoga novca

Ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) Mile Živčić istaknuo je kako mu je drago što je ova svečanost prilika da može izreći neke brojke koje idu „u korist obrazovanja, ali i ASOO-a, posebno ustrojbene jedinice DEFCO (organizacijska jedinica za provedbu strukturnih instrumenata Europske unije), koja aktivno sudjeluje u ugovaranju ovakvih projekata“.

Tako je Živčić izvijestio da su u programskom razdoblju 2014. - 2020. ugovorena 273 projekta vrijedna više od dvije milijarde i 204 milijuna kuna te podsjetio kako je prva milijarda kuna ugovorena u prosincu 2017.

„S obzirom na to da sada ugovaramo više od dvije milijarde kuna, to znači i da smo ubrzali uspješnost trošenja europskoga novca, a važna je i suradnja koju smo ostvarili i u ovome programskom razdoblju u sklopu internacionalizacije“, rekao je.

Ravnatelj vjeruje da je ASOO i do sada bio dobar partner, kao i da će ubuduće biti i bolji nego do sada, a nastavit će organizirati i provedbene radionice za sve korisnike kako bi im pružili sve potrebne informacije, uz ostalo i o specifičnosti ESF-a kako bi se prevenirale moguće pogreške te opravdao utrošeni novac.

ESF 'izbio' na vrh operativnih programa

Pomoćnik ministra rada i mirovinskoga sustava Luka Rajčić izvijestio je kako su prije deset dana dobili izvješće Europske komisije (EK) kojim se zaključuje Operativno razdoblje 2007. - 2013. tijekom kojega je Republici Hrvatskoj bilo na raspolaganju 140 milijuna eura, od kojih je iskorišteno 98,03 posto što je, istaknuo je, sjajna brojka.

Ocijenio je da bismo, uspoređujući s operativnim razdobljem 2014. - 2020., stigli apsorbirati sav novac kojim nam je na raspolaganju, zapravo svake godine trebali bismo apsorbirati iznos iz prethodnoga sedmogodišnjeg razdoblja.

Izvijestio je kako je iz spomenutog izvješća vidljivo da je ESF „izbio na vrh operativnih programa i to po tri ključna kriterija - ugovaranje, plaćanje i ovjeravanje - jer je ugovoreno 66,8 posto, što nas svrstava na sredinu europske tablice, 22,4 posto u plaćanju i 27,20 posto u ovjeravanju“. 

Što se tiče ovoga trećeg poziva u visokom obrazovanju, Rajčić je rekao kako je ugovoreno 54 posto prioriteta, od toga 25 posto u visokom obrazovanju.

Izvijestio je kako će danas biti objavljen i godišnji plan ograničenih otvorenih poziva za 2019. koji će biti dostupan na internetskim stranicama Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.
„Sada kada dostižemo nekakvu normalnu razinu i dinamiku apsorpcije, vrijeme je za podizanje kvalitete“, zaključio je Rajčić.   

Usklađivanje i učiteljskih studijskih programa

Nakon svečanosti potpisivanja ugovora ministrica Divjak izjavila je novinarima kako u ovome trenutku oko dvije trećine hrvatskih visokih učilišta sudjeluje u jednom od projekata ESF-a koji služe unaprjeđenju znanosti i visokog obrazovanja, kao i da će na tim projektima biti educirano oko dvije tisuće nastavnog i nenastavnog osoblja.

Odgovorila je i na nekoliko novinarskih pitanja, među kojima je bilo i ono o usklađivanju programa učiteljskih studija koji do danas nisu uskladili programe pa završeni studenti nemaju iste kompetencije.

„To ste dobro primijetili jer je to, na žalost, istina, a mi sada inzistiramo da se preko ovih projekata usklađuju studijski programi, što pak ne znači da će oni na kraju biti identični, ali će biti vrlo usporedivi i ključne su kompetencije koje se nalaze u nacionalnome okviru kao standard za učitelje“, odgovorila je ministrica Divjak.

Dodala je kako isto vrijedi i za druga područja te da to ne znači kako nema mjesta za izborne sadržaje koji su specifični za pojedine fakultete ali, ocijenila je, u osnovi standard kvalifikacija se mora poštovati.

Preuzeto s Hine.



Vijesti iz medija | Priopćenja | EU fondovi