U Parizu održan međuvladin sastanak za izradu Prijedloga Globalne konvencije o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju

Slika \slike\Obrazovanje\18-22_3_2019-Pariz.jpg

U Parizu je, u središnjici UNESCO-a, od 18. do 22. ožujka 2019. godine, održan drugi međuvladin sastanak za izradu Prijedloga Globalne konvencije o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju (u daljnjem tekstu: Globalna konvencija).

Prvi sastanak održan je od 5. do 7. prosinca 2018. godine, također u Parizu.

Cilj sastanka bio je završetak revidiranja Nacrta Globalne konvencije, a na njemu su sudjelovali imenovani predstavnici država članica UNESCO-a koje su sudjelovale u dva kruga konzultacija, u svibnju 2017. godine i ožujku 2018. godine te promatrači.

Predstavnice Republike Hrvatske bile su Ana Tecilazić Goršić i Ivana Ramić iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U svjetlu Agende 2030 za obrazovanje UNESCO-a i trenutačnih globalnih trendova u visokom obrazovanju, Globalnom konvencijom namjerava se olakšati akademska mobilnosti, poboljšati kvaliteta i ojačati međunarodna suradnja u visokom obrazovanju. Iako je na snazi šest regionalnih konvencija o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju (jedna od njih je Konvencija o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija na području Europe, tzv. Lisabonska konvencija), pojavila se potreba uspostavljanja globalnoga normativnog okvira radi sve veće međunarodne mobilnosti studenata. Primjerice, prema podacima UNESCO-a, 2015. godine u svijetu je 4,6 milijuna studenata studiralo u inozemstvu, a predviđa se da će se do 2025. godine njihov broj udvostručiti.

Sastanak su pozdravnim govorom otvorili Borhene Chakroun, ravnatelj Odjela za politike i sustave cjeloživotnog učenja i Stefania Giannini, pomoćnica glavne ravnateljice zadužena za obrazovanje. Gospođa Giannini naglasila je u svom govoru da će Globalna konvencija predstavljati novu prekretnicu koja će pridonijeti inkluzivnom visokom obrazovanju, akademskoj mobilnosti i visokom obrazovanju temeljenom na osiguravanju kvalitete. Naglasila je ključne koristi Globalne konvencije: povećanje pristupa visokom obrazovanju; omogućavanje priznavanja kvalifikacija stečenih u inozemstvu; poboljšanje suradnje između visokih učilišta i mobilnosti na globalnoj razini; jačanje kulturalnog dijaloga i izgradnja mira.

Nakon uvodnog dijela, u kojem su usvojeni dnevni red, izvješće s prvoga međuvladinog sastanka i pravila postupka, uslijedila su dva kruga detaljnog revidiranja teksta Globalne konvencije.

Na ovom sastanku usuglašen je Nacrt Globalne konvencije, uz veliki doprinos predsjedavajućeg, gospodina Joackina Bakkea iz Norveške, koji je svojim konstruktivnim vođenjem sastanka i otvorenošću uspio pomiriti različita stajališta koja su iznosili predstavnici država članica.

U studenome 2019. godine tekst Globalne konvencije trebao bi biti usvojen većinom glasova na Općoj skupštini UNESCO-a.

Više informacija o Globalnoj konvenciji može se pronaći u poveznici ispod:

https://en.unesco.org/themes/higher-education/recognition-qualifications/global-convention



Pisane vijesti | Priopćenja | Visoko obrazovanje