- Objavljeno : 23.02.2018.
Pozitivne recenzije za kurikulume povijesti, geografije i tjelesnog
Ministarstvo znanosti i obrazovanja priopćilo je u četvrtak da je primilo pozitivne recenzije za kurikulum povijesti, koju je izradilo Bavarsko državno ministarstvo obrazovanja i kulture, znanosti i umjetnosti te za kurikulume geografije i tjelesnoga koje su ocjenjivali slovenski recenzenti.
Ministrica Blaženka Divjak tim je povodom izrazila zadovoljstvo pozitivnim recenzijama „koje pokazuju da na jesen eksperimentalno ulazimo u škole s kvalitetnim kurikulumima koji su, uz edukaciju učitelja o novom načinu poučavanja, baza koncepta škole za život koju gradimo".
Zahvalivši svim stručnim radnim skupinama na kvalitetnom radu, Divjak je napomenula kako očekuje da će na temelju konstruktivnih prijedloga recenzenata kurikulumi biti odatno unaprijeđeni.
Kurikulum povijesti - dobro istaknuta različita gledišta i interpretacije povijesti
Recenziju kurikuluma povijesti poslalo je Bavarsko državno ministarstvo obrazovanja i kulture, znanosti i umjetnosti, a iz MZO-a napominju kako se još očekuje i recenzija povijesti iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Recenzenti ističu da su u prijedlogu kurikuluma dobro istaknuta različita gledišta i interpretacije povijesti, referirajući se na preporuku Vijeća Europe o povijesti i nastavi povijesti u Europi iz 1996. No, referirajući se na preporuku Vijeća Europe o učenju i poučavanju povijesti u područjima u kojima postoje ili su postojali ratni sukobi iz 2009., predlažu da se snažnije istaknu aspekti fokusirani na inkluzivnost, odnose među različitim zajednicama, međuregionalne odnose te ulogu žena i manjina.
„Uvjerljivim" su ocijenili odabir i opis pet koncepata na kojima se temelji kurikulum povijesti (vrijeme i prostor, uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena, izvori i istraživanje prošlosti, interpretacije i perspektive), a podjednako uvjerljivima ocijenili su ciljeve učenja i poučavanja povijesti koji obuhvaćaju znanje, vještine, stajališta i vrijednosti.
Predlažu da se u ciljevima učenja eksplicitnije naglasi obrazovanje za demokraciju.
Recenzenti su procjenjivali kurikulum i u sedam kategorija na skali od 1 (neprikladno) do 4 (potpuno prikladno), a najvišom ocjenom ocijenjene su četiri kategorije.
Tako su potpuno primjerenima (4) u odnosu na dob učenika ocijenjeni odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji, odnos između širine i dubine znanja, vještina i stajališta u predmetu, planirani elementi i oblici vrednovanja te strategije učenja i poučavanja.
Domene potrebne za razumijevanje predmeta te usklađenost s europskim i svjetskim preporukama ocijenjene su kao većinom prikladne (3).
Razdoblja staroga, srednjega i ranoga novog vijeka recenzenti smatraju dobro zastupljenima te ističu značaj nekih povijesnih fenomena koji su važni za razumijevanje europske moderne i suvremene povijesti i europskih integracija, kao što su nacionalizam, opasnost od totalitarizma, holokaust kao zločin protiv čovječnosti te izgradnja hrvatske demokracije.
Prema prijedlogu kurikuluma povijesti ti su sadržaji obvezni u osnovnoj školi dok su u srednjoj školi dio smjernica za oblikovanje tema. Recenzenti smatraju da bi navedeni sadržaji zbog svoje važnosti za razumijevanje europske povijesti trebali biti obvezni i u srednjoj školi, gdje je po sadašnjem prijedlogu obvezna samo tema koja se odnosi na nastanak samostalne hrvatske države i Domovinski rat dok su ostale izborne.
Relevantnost znanstvenih spoznaja u srednjoj školi recenzenti nisu mogli u potpunosti procijeniti jer jezik opisa tematskih područja nije dovoljno specifičan te je zbog toga u toj kategoriji ocjena „prikladno u određenoj mjeri" (2).
Kurikulum geografije viskokvalitetan, ali gimnazijski program nerazmjeran broju sati
Recenzenti iz Slovenije kurikulum nastavnoga predmeta Geografije ocjenjuju visokokvalitetnim, smisleno strukturiranim, u skladu sa zahtjevima i razvojem geografske i didaktičko-pedagoške struke.
Uz napomenu da je kurikulum u nekim dijelovima vrlo opsežan, recenzenti ističu da zahtijeva kompetentne nastavnike.
Uspoređujući ga sa slovenskim, ističu da je velik broj ishoda isti ili sličan te smatraju da razrada usvojenosti ishoda po razinama ima smisla jer smanjuje mogućnost različitih tumačenja istih razina ishoda.
Međutim, recenzenti ističu da je dokument opsežniji u usporedbi s većinom zemalja zapadne i sjeverne Europe.
Ciljevi i ishodi, smatraju, u potpunosti su relevantni i utemeljeni na znanstvenim spoznajama predmetnog područja te su domene potrebne za predmetno područje dobro zastupljene.
Gimnazijski program smatraju zahtjevnim, opsežnim i dubokim, „što u načelu nije pogrešno, no nije razmjerno broju sati namijenjenom za poučavanje predmeta".
Tjelesna i zdravstvena kultura - kurikulum slijedi suvremene trendove
Slovenski recenzenti procijenili su da su ishodi učenja u Nacionalnom kurikulumu za predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (TZK) u potpunosti relevantni i utemeljeni na znanstvenim spoznajama predmetnog područja.
Kurikulum, smatraju, slijedi europske i svjetske preporuke za predmetno područje, kao i suvremene znanstvene trendove, ima pozitivne poticaje, usmjeren je zdravom i aktivnom načinu života uz pretpostavku dostatnoga motoričkog znanja i pozitivnih poticaja prema sportu i životnoj primjeni.
Utemeljen je tako da je moguće očekivati podizanje svijesti o važnosti tjelesne aktivnosti, povećanju sportske aktivnosti, što može pomoći u poboljšanju zdravlja pojedinca i nacije kao cjeline, zaključuju recenzenti.
Preuzeto sa: Hina
Vijesti iz medija | Priopćenja | Nacionalni kurikulum
Ministrica Blaženka Divjak tim je povodom izrazila zadovoljstvo pozitivnim recenzijama „koje pokazuju da na jesen eksperimentalno ulazimo u škole s kvalitetnim kurikulumima koji su, uz edukaciju učitelja o novom načinu poučavanja, baza koncepta škole za život koju gradimo".
Zahvalivši svim stručnim radnim skupinama na kvalitetnom radu, Divjak je napomenula kako očekuje da će na temelju konstruktivnih prijedloga recenzenata kurikulumi biti odatno unaprijeđeni.
Kurikulum povijesti - dobro istaknuta različita gledišta i interpretacije povijesti
Recenziju kurikuluma povijesti poslalo je Bavarsko državno ministarstvo obrazovanja i kulture, znanosti i umjetnosti, a iz MZO-a napominju kako se još očekuje i recenzija povijesti iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Recenzenti ističu da su u prijedlogu kurikuluma dobro istaknuta različita gledišta i interpretacije povijesti, referirajući se na preporuku Vijeća Europe o povijesti i nastavi povijesti u Europi iz 1996. No, referirajući se na preporuku Vijeća Europe o učenju i poučavanju povijesti u područjima u kojima postoje ili su postojali ratni sukobi iz 2009., predlažu da se snažnije istaknu aspekti fokusirani na inkluzivnost, odnose među različitim zajednicama, međuregionalne odnose te ulogu žena i manjina.
„Uvjerljivim" su ocijenili odabir i opis pet koncepata na kojima se temelji kurikulum povijesti (vrijeme i prostor, uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena, izvori i istraživanje prošlosti, interpretacije i perspektive), a podjednako uvjerljivima ocijenili su ciljeve učenja i poučavanja povijesti koji obuhvaćaju znanje, vještine, stajališta i vrijednosti.
Predlažu da se u ciljevima učenja eksplicitnije naglasi obrazovanje za demokraciju.
Recenzenti su procjenjivali kurikulum i u sedam kategorija na skali od 1 (neprikladno) do 4 (potpuno prikladno), a najvišom ocjenom ocijenjene su četiri kategorije.
Tako su potpuno primjerenima (4) u odnosu na dob učenika ocijenjeni odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji, odnos između širine i dubine znanja, vještina i stajališta u predmetu, planirani elementi i oblici vrednovanja te strategije učenja i poučavanja.
Domene potrebne za razumijevanje predmeta te usklađenost s europskim i svjetskim preporukama ocijenjene su kao većinom prikladne (3).
Razdoblja staroga, srednjega i ranoga novog vijeka recenzenti smatraju dobro zastupljenima te ističu značaj nekih povijesnih fenomena koji su važni za razumijevanje europske moderne i suvremene povijesti i europskih integracija, kao što su nacionalizam, opasnost od totalitarizma, holokaust kao zločin protiv čovječnosti te izgradnja hrvatske demokracije.
Prema prijedlogu kurikuluma povijesti ti su sadržaji obvezni u osnovnoj školi dok su u srednjoj školi dio smjernica za oblikovanje tema. Recenzenti smatraju da bi navedeni sadržaji zbog svoje važnosti za razumijevanje europske povijesti trebali biti obvezni i u srednjoj školi, gdje je po sadašnjem prijedlogu obvezna samo tema koja se odnosi na nastanak samostalne hrvatske države i Domovinski rat dok su ostale izborne.
Relevantnost znanstvenih spoznaja u srednjoj školi recenzenti nisu mogli u potpunosti procijeniti jer jezik opisa tematskih područja nije dovoljno specifičan te je zbog toga u toj kategoriji ocjena „prikladno u određenoj mjeri" (2).
Kurikulum geografije viskokvalitetan, ali gimnazijski program nerazmjeran broju sati
Recenzenti iz Slovenije kurikulum nastavnoga predmeta Geografije ocjenjuju visokokvalitetnim, smisleno strukturiranim, u skladu sa zahtjevima i razvojem geografske i didaktičko-pedagoške struke.
Uz napomenu da je kurikulum u nekim dijelovima vrlo opsežan, recenzenti ističu da zahtijeva kompetentne nastavnike.
Uspoređujući ga sa slovenskim, ističu da je velik broj ishoda isti ili sličan te smatraju da razrada usvojenosti ishoda po razinama ima smisla jer smanjuje mogućnost različitih tumačenja istih razina ishoda.
Međutim, recenzenti ističu da je dokument opsežniji u usporedbi s većinom zemalja zapadne i sjeverne Europe.
Ciljevi i ishodi, smatraju, u potpunosti su relevantni i utemeljeni na znanstvenim spoznajama predmetnog područja te su domene potrebne za predmetno područje dobro zastupljene.
Gimnazijski program smatraju zahtjevnim, opsežnim i dubokim, „što u načelu nije pogrešno, no nije razmjerno broju sati namijenjenom za poučavanje predmeta".
Tjelesna i zdravstvena kultura - kurikulum slijedi suvremene trendove
Slovenski recenzenti procijenili su da su ishodi učenja u Nacionalnom kurikulumu za predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (TZK) u potpunosti relevantni i utemeljeni na znanstvenim spoznajama predmetnog područja.
Kurikulum, smatraju, slijedi europske i svjetske preporuke za predmetno područje, kao i suvremene znanstvene trendove, ima pozitivne poticaje, usmjeren je zdravom i aktivnom načinu života uz pretpostavku dostatnoga motoričkog znanja i pozitivnih poticaja prema sportu i životnoj primjeni.
Utemeljen je tako da je moguće očekivati podizanje svijesti o važnosti tjelesne aktivnosti, povećanju sportske aktivnosti, što može pomoći u poboljšanju zdravlja pojedinca i nacije kao cjeline, zaključuju recenzenti.
Preuzeto sa: Hina