Ministarstvo će sa sedam milijuna kuna poduprijeti prijave znanstvenika na Obzor 2020.

  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
Ministarstvo znanosti i obrazovanja poduprijet će sa sedam milijuna kuna prijave hrvatskih znanstvenika na kompetitivni program Obzor 2020. kako bismo bili uspješniji u tome programu gdje smo sada tek na 20. mjestu u Europskoj uniji, najavila je u ponedjeljak ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Riječ je o još jednoj važnoj mjeri kojom želimo potaknuti izvrsnost u znanosti i primijenjenoj znanosti, povezivanje znanosti i gospodarstva, te pridonijeti tomu da mladi i uspješni znanstvenici ostaju u Hrvatskoj, istaknula je ministrica Divjak na predstavljanju te inicijative u Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO).

Unaprjeđenje prijava, konzorcija i veća uspješnost

Divjak je izjavila da je u državnom proračunu osigurano sedam milijuna kuna kako bi se hrvatskim znanstvenicima i onima koji se bave primijenjenom znanošću, a sudjeluju u najkompetitivnijem europskom sustavu projekata - Obzor 2020., omogućilo da, na temelju dodatnih financijskih sredstava, unaprijede prijave i konzorcije te time budu uspješniji.

Napomenula je kako, „nažalost za Hrvatsku situacija trenutačno nije dobra jer su naši znanstvenici, ako gledamo na veličinu sustava u Hrvatskoj i s obzirom na to koliko sudjelujemo u prijavama za Obzor 2020., oko 20. mjesta u Europskoj uniji, što znači da nismo dobri". Dodala je kako je poseban problem u tomu da je uspješnost hrvatskih prijava na Obzor 2020. oko deset posto, ali i istaknula da je riječ o vrlo kompetitivnim projektima, a to znači i da i one zemlje koje su uspješne, imaju prolaznost od 15 do 20 posto.

Ministrica je objasnila da je svrha ove potpore da se unaprijede konzorciji kako bi mogli raditi više i bolje, znanstvenici sudjelovati na različitim treninizima i da time, kada će se sljedeći put javiti na pozive, budu uspješniji.

Podsjetila je kako je ministarstvo, zahvaljujući različitim programima, osiguralo da se oko tri stotine mladih znanstvenika zaposli tijekom ove godine, te istaknula da ćemo pak, zbog mjere koju predstavljamo, dobiti više europskih projekata, a time i zaposliti više mladih visoko obrazovanih ljudi i tako ih zadržati u Hrvatskoj. Napomenula je kako će ministarstvo u narednim mjesecima predstaviti još neke mjere koje će omogućiti da stvarno potičemo izvrsnost i suradnju s gospodarstvo te da budemo kompetitivniji na međunarodnoj, a posebno na europskoj sceni.

Antičić: Samo izvrsnost u znanosti i suradnja s gospodarstvom jamče Hrvatskoj budućnost

Državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tome Antičić rekao je da to ministarstvo poduzima brojne mjere kako bi se potaknula vrhunska znanost i njezina suradnja s gospodarstvom.

Jer, uvjeren je Antičić, „samo izvrsnost u znanosti i suradnja s gospodarstvom jamče Hrvatskoj budućnost". Napomenuo je da je već donesen niz mjera te najavio kako se planiraju novi zakoni u znanosti kojima je isključivi cilj poticanje izvrsnosti kako bismo zadržali naše najbolje znanstvenike i one najbolje koji sada rade u inozemstvu privučemo u Hrvatsku i tako postanemo globalno kompetitivna zemlja.

Objasnio je kako je važan pokazatelj izvrsnosti uspješnost u programu Obzor 2020. gdje je Hrvatska pri začelju, a u nekim aspektima i na začelju Europske unije, što je i uzrok, kako je rekao, „strahovitog 'odljeva mozgova' iz Hrvatske". Kao jedan od razloga za to naveo je činjenicu da nema poticaja za prijave na Obzor 2020., a uspješnost prijava je između jedan i deset posto, pa je to, ustvrdio je, i razloga što smo donijeli poticajne mjere.

Kako je rekao, poticaje će dobiti oni prijavitelji koji su bili „jako blizu" da im se odobri financiranje projekta u Obzoru 2020., a onima koji su dobili projekt, Hrvatska će financirati edukaciju kako bi uspješno vodili projekte i dobili nove projekte kojima se, uvjeren je Antičić, „stvara ekosustav izvrsnosti".

Vernesa Smolčić o svom „znanstvenom Oskaru"

Gošća na predstavljanju bila je astrofizičarka Vernesa Smolčić, profesorica na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) zagrebačkoga Sveučilišta i prva hrvatska znanstvenica koja je uspjela dobiti milijun i pol eura za projekt „Istraživanje rasta zvjezdane mase i mase supermasivnih crnih rupa u galaksijama kroz kozmičko vrijeme: Utiranje puta za sljedeću generaciju pregleda neba". Takvi projekti poznati su i kao „znanstveni Oskari", a Smolčić je podsjetila kako ga je dobila prije četiri godine da ga izvede na Fizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu.

Kratko je predstavila i svoju karijeru koju je počela u Zagrebu gdje je diplomirala fiziku na PMF-u, a nakon toga je gotovo deset godina radila u inozemstvu - Europi, SAD-u i Australiji, te podsjetila da je prijavu za spomenuti projekt pisala dok je još bila u inozemstvu.

Istaknula je kako ju je međunarodna karijera zapravo dobro pripremila za pisanje prijave za taj komplicirani projekt te da je osobno „jedan od primjera 'odljeva mozgova' i 'priljeva mozgova'". Rekla je da je to i jedan od razloga zašto podržava ovu inicijativu ministarstva koja „ide u pravom smjeru - potiče izvrsnost".

Preuzeto sa: Hina

Vijesti iz medija | Projekti | Znanost i tehnologija