Međunarodni stručnjaci posjetili zagrebačku Školu za grafiku, dizajn i medijsku produkciju

  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
Međunarodni stručnjaci zaduženi za pomoć u provedbi i evaluaciji kurikularne reforme u sklopu projekta Europske komisije i pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj posjetili su u četvrtak zagrebačku Školu za grafiku, dizajn i medijsku produkciju gdje su nazočili i inovativnom satu matematike.

Posjet je uključio razgledavanje škole - školskoga muzeja, radionica, ali i sudjelovanje na inovativnom satu matematike s učenicima četvrtoga razreda škole koji su i u neposrednom razgovoru s gostima demonstrirali kako rade na školskom satu.

Škola za grafiku, dizajn i medijsku produkciju jedna je od 72 hrvatske osnovne i srednje škole u kojima će na jesen, odnosno od iduće školske godine 2018./2019., početi eksperimentalna provedba kurikularne reforme.

Nakon razgleda međunarodni stručnjaci su razgovarali s nastavnicima škole i ravnateljem Dubravkom Deželićem, a pomoćnica Kralj i troje predstavnika međunarodnog izaslanstva novinarima su u izjavama saželi svoja razmišljanja i dojmove o posjetu.

Stručnjaci pomažu hrvatskim mentorima da razviju kompetencije

Pomoćnica ministrice Lidija Kralj objasnila je kako je riječ o stručnjacima iz Estonije, Finske, Škotske, Engleska, kao i njihovim kolegama s Novoga Zelanda koji to čine on-line, koji pomažu hrvatskim mentorima da razviju kompetencije u području rješavanja problema, formativnoga vrednovanja, ali i pružaju podršku školama.

Istaknula je da je posebno važno što će ti stručnjaci zajedno sa svojim hrvatskim sugovornicima pratiti i evaluirati provođenje eksperimentalnoga programa i svojim će konkretnim iskustvima stečenim u istim takvim procesima, pomoći da puno toga naučimo tijekom eksperimentalne godine kako bismo zajedno spremno 'zakoračili' u pravu „Školu za život".

Na novinarsko pitanje što su međunarodni stručnjaci odmah primijetili da treba promijeniti u hrvatskim školama, Kralj je odgovorila kako misli će novinari „biti razočarani njihovim izjavama jer su im komentari izrazito pozitivni, zadovoljni su promjenama koje uvodimo u kurikulumima i metodama poučavanja".

Kralj je istaknula da nam međunarodni stručnjaci savjetuju da intenzivno radimo s učiteljima, školama i da razvijamo pozitivnu atmosferu, odnosno da svima u sustavu obrazovanja pružimo podršku.

Novinare je zanimalo i koliko će međunarodni stručnjaci sada boraviti u Hrvatskoj i koliko će puta dolaziti, a Kralj je izvijestila da je ovo trodnevni intenzivan posjet tijekom kojega rade s hrvatskim mentorima u Info centru kurikularne reforme „Škola za život" u zagrebačkoj Berislavićevoj ulici te da će ponovno doći krajem svibnja. Tada će, najavila je, raditi sa stotinjak hrvatskih mentora koje pripremamo za rad u školama, a kontinuirano se radi i u on-line okruženju.

Perez-Gomez: Ljudi su jako angažirani i zainteresirani, EK je sretna što može pomoći Hrvatskoj

Na novinarsko pitanje kakvi su njezini prvi dojmovi nakon obilaska škole, predstavnica Europske komisije (EK) za potporu strukturnim reformama Patricia Perez-Gomez rekla je da su ljudi jako angažirani i usredotočeni, te da je EK sretna što može pomoći Hrvatskoj u implementaciji kurikularne reforme. Dodala je da je British Council institucija koja u tom poslu pomaže, te istaknula da EK podupire Hrvatsku u projektima obrazovne reforme u iznosu od oko pola milijuna eura, koji će se pak provesti u iduće dvije do tri godine.

Međunarodna stručnjakinja iz Finske Päivi Nilivaara je, na novinarsko pitanje što vidi kao prednosti i nedostatke hrvatskoga školskog sustava, odgovorila kako po onome što je do sada vidjela može reći da su učitelji jako motivirani, a isto je tako i s mentorima i učenicima. Istaknula je da hrvatska kurikularna reforma ima jako puno sličnosti s finskom, poput fokusa na školi za život jer, dodala je, učimo cijeli život, rješavamo probleme i potrebne su nam vještine, a ne samo znanje.

Na novinarsku konstataciju kako u Finskoj učenici, za razliku od Hrvatske gdje se često pišu testovi, nema testova, Nilivaara je rekla kako ipak i u Finskoj postoje testovi iako ih nema puno. A na pitanje što bi trebalo mijenjati u hrvatskome školstvu odgovorila je kako smatra da bi pristup učenju trebao biti više individualan.

Artur Teavere, stručnjak je i iz Estonije i radi u British Councilu, rekao je kako je do sada u Hrvatskoj posjetio pet ili šest škola te da je ono što je kod svih primjetio velika motivacija vezana za nove kurikulume. Smatra da je naglasak na ishodima učenja najveća promjena koju donosi reforma školstva, dok je u Hrvatskoj, ali i u većini zemalja, naglasak bio na tomu da učitelji učenicima prenose znanje što uvijek ne znači da učenici i uče i razumiju ono što im je preneseno.

Na pitanje je li važno da škole budu dobro i suvremeno opremljene, Teavere je rekao kako je to sigurno važno, ali da je puno važnije investirati u obrazovanje učitelja jer se oni, za razliku od opreme, ne mogu zamijeniti. Smatra da je važno da učitelji razumiju učenike i da onda odluče koji je način poučavanja najbolji jer, dodao je, ne postoji samo jedan ispravan način već je puno načina.

Estonski stručnjak vjeruje i da će reforma pomoći i da položaj učitelja u društvu bude adekvatan njihovoj društvenoj važnosti.

Ravnatelj: Roditelji su svjesni da su promjene potrebne

Ravnatelj Deželić izjavio je kako očekuje da će razgovor s međunarodnim stručnjacima biti konstruktivan i da će im nastavnici i on osobno moći postaviti brojna pitanja i zamoliti ih za neki oblik pomoći.

Na novinarsko pitanje znaju li roditelje što čeka njihovu djecu na jesen kada će se početi eksperimentalni program, Deželić je, kako je rekao, svjestan da će komentari biti i pozitivni i negativni, ali smatra da će mogući negativni komentari biti rezultat neinformiranosti. Istaknuo je da će se škola potruditi dati informaciju svim roditeljima i nada se da će eksperimentalni program uspješno krenuti.

Kada je pak riječ o tome da je Vijeće roditelja trebalo dati pristanak da se u školi počne eksperimentalni program, Deželić je podsjetio da je odlučivalo Vijeće roditelja čija djeca neće sudjelovati u programu. Rekao je kako je bilo različitih pitanja i komentara, ali da je odluka bila jednoglasna jer su roditelji svjesni da su potrebne neke promjene, odnosno da 'frontalna' nastava više ne postiže potrebne rezultate. 

Ravnatelj je svjestan da u početku poteškoće neće izostati, ali smatra da su svi spremni suočiti se sa izazovima i mijenjati se u hodu.

Preuzeto sa: Hina

Vijesti iz medija | Priopćenja | Nacionalni kurikulum