- Objavljeno : 02.03.2018.
Konferencija „Upravljanje ljudskim potencijalima na visokim učilištima"
Na konferenciji „Upravljanje ljudskim potencijalima na visokim učilištima", koja je u Zagrebu u petak okupila oko 130 sudionika s hrvatskih visokoškolskih institucija, naglašeno je da inovativna i konkurentna društva počivaju na korištenju intelektualnog kapitala u funkciji gospodarskog razvoja.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak pozdravila je skup te istaknula da je upravljanje ljudskim potencijalima na visokom učilištu ključno, jer ono pristupa studentima tako da razvija njihove talente i daje im stručne kompetencije, te omogućuje da sudjeluju u istraživačkom radu sveučilišta ili visokog učilišta.
Ako gledamo nastavnike i znanstvenike, oni su temelj kvalitete visokog učilišta, jer to nisu niti fasade niti prostori, premda moramo imati opremljene prostore i laboratorije, ali bez dobrog upravljanja potencijalima nećemo dobiti rezultate, kazala je.
Za visoko obrazovanje posebno je važno uspostaviti sustav, ono što se zove „cirkuliranja mozgova", kako bi svi mladi znanstvenici dobili priliku da budu mobilni i na nekim drugim vrhunskim sveučilištima i institucijama diljem Europe i svijeta, ali da im se osiguraju uvjeti za povratak i da se na taj način oplemeni sredina i omogući razvoj visokih učilišta koja će imati bitan utjecaj na gospodarstvo i društvo, kazala je.
Velika i važna tema je mreža europskih sveučilišta. Tih će mreža do 2020. godine biti dvadesetak. Mi se borimo da i naša sveučilišta imaju ulaznicu u tu mrežu, na političkoj razini, koliko možemo, ulaganjem, ali sveučilišta moraju izraziti spremnost za promjenu, kazala je ministrica.
Kod nas ima sveučilišta koja se bave ljudskim potencijalima, ali tu ima puno posla i potrebna je spremnost za promjenu i svijest da ne možemo ostati u 19. stoljeću, nego da i sveučilišta moraju gledati barem 30-40 godina unaprijed, kazala je ministrica i odbila kazati koja se hrvatska sveučilišta ističu po razvoju ljudskih potencijala.
Ne bih posebno isticala pojedinačna sveučilišta, po sudjelovanju na ovakvim konferencijama možete vidjeti koja se posebno ističu, međutim mene posebno veseli da neka nova sveučilišta, nešto manja sveučilišta, stvarno iskazuje potencijale. Možda zbog toga što se mlade institucije moraju etablirati pa između ostalog i pokazati svoje posebnosti. To vidimo kod fakulteta koji su mlađi i koji nemaju dugu tradiciju, a oni koji možda imaju dužu tradiciju, više se oslanjaju na nju, kazala je ministrica Divjak.
Ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje Jasmina Harvanek kazala je se ovakvim skupovima potiče vrednovanja tema za koja sveučilišta i institucije nemaju kapaciteta baviti se njima.
Oni se bave svojim specifičnostima, a vođenje ljudskih potencijala jedna je od tema kvalitete, kazala je i naglasila da će tim skupovima nastoji omogućiti bolja vidljivost sveučilišta. Naša sveučilišta nisu loša, samo trebaju pojačati neke segmente poput briga o kadrovima, kazala je.
Posljednjih godina sveučilišta su počela razmišljati o tome. Ljudi uđu u sustav, ali morate ih pratiti da ne lutaju sami, i tu se malo priča pokrenula. Dolazak inozemnih istraživača u Hrvatsku te suradnja hrvatskih istraživača na interdisciplinarnim područjima i međunarodnim projektima doprinosi boljoj situaciju na hrvatskim sveučilištima, kazala je Jasmina Havranek.
Konferencija „Upravljanje ljudskim potencijalima na visokim učilištima" organizirana je u sklopu projekta „Modernizacija visokih učilišta putem unapređenja funkcije upravljanja ljudskim potencijalima” financiranog sredstvima Erasmus+ Europske unije.
Svrha mu je jačanje upravljanja ljudskim potencijalima na visokim učilištima i izrada inovativnog alata za samoprocjenu učinkovitosti upravljanja ljudskim resursima.
Preuzeto sa: Hina
Vijesti iz medija | Priopćenja | Visoko obrazovanje
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak pozdravila je skup te istaknula da je upravljanje ljudskim potencijalima na visokom učilištu ključno, jer ono pristupa studentima tako da razvija njihove talente i daje im stručne kompetencije, te omogućuje da sudjeluju u istraživačkom radu sveučilišta ili visokog učilišta.
Ako gledamo nastavnike i znanstvenike, oni su temelj kvalitete visokog učilišta, jer to nisu niti fasade niti prostori, premda moramo imati opremljene prostore i laboratorije, ali bez dobrog upravljanja potencijalima nećemo dobiti rezultate, kazala je.
Za visoko obrazovanje posebno je važno uspostaviti sustav, ono što se zove „cirkuliranja mozgova", kako bi svi mladi znanstvenici dobili priliku da budu mobilni i na nekim drugim vrhunskim sveučilištima i institucijama diljem Europe i svijeta, ali da im se osiguraju uvjeti za povratak i da se na taj način oplemeni sredina i omogući razvoj visokih učilišta koja će imati bitan utjecaj na gospodarstvo i društvo, kazala je.
Velika i važna tema je mreža europskih sveučilišta. Tih će mreža do 2020. godine biti dvadesetak. Mi se borimo da i naša sveučilišta imaju ulaznicu u tu mrežu, na političkoj razini, koliko možemo, ulaganjem, ali sveučilišta moraju izraziti spremnost za promjenu, kazala je ministrica.
Kod nas ima sveučilišta koja se bave ljudskim potencijalima, ali tu ima puno posla i potrebna je spremnost za promjenu i svijest da ne možemo ostati u 19. stoljeću, nego da i sveučilišta moraju gledati barem 30-40 godina unaprijed, kazala je ministrica i odbila kazati koja se hrvatska sveučilišta ističu po razvoju ljudskih potencijala.
Ne bih posebno isticala pojedinačna sveučilišta, po sudjelovanju na ovakvim konferencijama možete vidjeti koja se posebno ističu, međutim mene posebno veseli da neka nova sveučilišta, nešto manja sveučilišta, stvarno iskazuje potencijale. Možda zbog toga što se mlade institucije moraju etablirati pa između ostalog i pokazati svoje posebnosti. To vidimo kod fakulteta koji su mlađi i koji nemaju dugu tradiciju, a oni koji možda imaju dužu tradiciju, više se oslanjaju na nju, kazala je ministrica Divjak.
Ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje Jasmina Harvanek kazala je se ovakvim skupovima potiče vrednovanja tema za koja sveučilišta i institucije nemaju kapaciteta baviti se njima.
Oni se bave svojim specifičnostima, a vođenje ljudskih potencijala jedna je od tema kvalitete, kazala je i naglasila da će tim skupovima nastoji omogućiti bolja vidljivost sveučilišta. Naša sveučilišta nisu loša, samo trebaju pojačati neke segmente poput briga o kadrovima, kazala je.
Posljednjih godina sveučilišta su počela razmišljati o tome. Ljudi uđu u sustav, ali morate ih pratiti da ne lutaju sami, i tu se malo priča pokrenula. Dolazak inozemnih istraživača u Hrvatsku te suradnja hrvatskih istraživača na interdisciplinarnim područjima i međunarodnim projektima doprinosi boljoj situaciju na hrvatskim sveučilištima, kazala je Jasmina Havranek.
Konferencija „Upravljanje ljudskim potencijalima na visokim učilištima" organizirana je u sklopu projekta „Modernizacija visokih učilišta putem unapređenja funkcije upravljanja ljudskim potencijalima” financiranog sredstvima Erasmus+ Europske unije.
Svrha mu je jačanje upravljanja ljudskim potencijalima na visokim učilištima i izrada inovativnog alata za samoprocjenu učinkovitosti upravljanja ljudskim resursima.
Preuzeto sa: Hina