Hrvatska nastava u inozemstvu


Hrvatska nastava u inozemstvu – nastava hrvatskoga jezika i kulture namijenjena je djeci i mladima, hrvatskim državljanima koji privremeno ili stalno žive u drugim državama, odnosno djeci i mladima hrvatskog podrijetla kojima je hrvatski obiteljski jezik. Hrvatska nastava istodobno je otvorena i ostaloj djeci koja žele učiti hrvatski jezik i upoznati hrvatsku kulturu.

Hrvatska nastava, osim jezikoslovlja, obuhvaća i stjecanje znanja o Hrvatskoj i njezinoj kulturi u širem smislu: hrvatskoj povijesnoj, kulturnoj i prirodnoj baštini, temeljnim povijesnim i zemljopisnim činjenicama te književnosti, likovnoj i glazbenoj umjetnosti, uključujući upoznavanje sa svakodnevnim životom u domovini i suvremenim hrvatskim društvom. Razvojem jezičnih kompetencija te usvajanjem hrvatske kulturne, povijesne i prirodne baštine hrvatska nastava pridonosi razvijanju osjećaja pripadnosti hrvatskoj kulturi i hrvatskoj domovini. Istodobno je učenje hrvatskoga jezika i kulture sredstvo uspješnije interkulturne komunikacije i razumijevanja u dvojezičnim i višejezičnim sredinama u kojima žive učenici koji pohađaju hrvatsku nastavu.

Uz hrvatsku nastavu u inozemstvu koju organizira Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, u inozemstvu postoji hrvatska nastava integrirana u obrazovni sustav država primateljica, koji organiziraju i provode obrazovne vlasti država primateljica te hrvatska nastava koju organiziraju hrvatske zajednice i katoličke misije u inozemstvu.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja organizira i financira hrvatsku nastavu potpuno ili djelomično u 20 država svijeta (Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Crna Gora, Čile, Francuska, Italija, Irska, Makedonija, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Slovenija, Srbija, Švicarska, Velika Britanija). Sustavom hrvatske nastave u nadležnosti Ministarstva obuhvaćeno je oko 5.300 učenika s kojima radi 91 učitelj.

Ministarstvo odabire i zapošljava učitelje koji se na rad upućuju na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku izbora učitelja za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu (Narodne novine, broj 41/2009. i 55/2015.). Temeljni dokument za planiranje i izvođenje hrvatske nastave je Kurikulum hrvatske nastave u inozemstvu (Narodne novine, broj 194/2003.).

U prosincu 2012. godine objavljen je priručnik za učiteljice i učitelje Hrvatska nastava u inozemstvu, knjiga koja u sebi ujedinjuje osnovne informacije o sustavu hrvatske nastave u inozemstvu, zakonskim i podzakonskim temeljima za održavanje nastave, koja donosi važne kontaktne podatke, Kurikulum hrvatske nastave u inozemstvu, kao i cijeli niz članaka relevantnih stručnjaka o najvažnijim temama u hrvatskoj nastavi u inozemstvu.

U državama u kojima žive pripadnici hrvatske nacionalne manjine nastava na hrvatskom jeziku organizirana je najčešće u sklopu redovitoga obrazovnog sustava. Učitelji koji rade u tim sustavima imaju mogućnost stručnog usavršavanja na seminaru koji organizira Agencija za odgoj i obrazovanje u ljetnim mjesecima u Hrvatskoj, a prema potrebama i mogućnostima stručna usavršavanja se organiziraju i u inozemstvu. Ministarstvo potporu održavanju nastave, prema proračunskim mogućnostima, daje kupnjom knjiga i drugih nastavnih materijala, a u pojedinim državama, uz odobrenje njihovih obrazovnih vlasti, financira rad učitelja s ciljem unaprjeđenja hrvatske nastave za potrebe djece i mladih pripadnika hrvatske nacionalne manjine (Crna Gora, Makedonija, Italija, Slovačka, Srbija, Rumunjska).

Hrvatska nastava koja se organizira za hrvatske iseljenike u prekomorskim državama najčešće je integriranog tipa ili se ostvaruje u sklopu katoličkih misija i hrvatskih zajednica (Australija, Kanada, SAD). Ministarstvo je 2019. godine uputilo učiteljicu hrvatskoga jezika i kulture u Australiju, koja je stručna pomoć učiteljima i učenicima koji hrvatsku nastavu pohađaju u Victorian School of Languages u Melbourneu, dok je 2020. godine imenovana koordinatorica hrvatske nastave za Kanadu.

U pojedinim europskim državama (Danska, Švedska, Finska) hrvatska nastava je u potpunosti integrirana te je organiziraju i financiraju obrazovne vlasti država primateljica.