Državni pedagoški standard
Državni pedagoški standard je jedinstven dokument za sve tri razine odgojno-obrazovnoga sustava: predškolsku, osnovnoškolsku i srednjoškolsku, a koje, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, donosi Hrvatski sabor.
Državnim pedagoškim standardima utvrđuju se veličine matičnih i područnih škola te materijalni, kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi uvjeti za optimalno ostvarivanje nacionalnog kurikuluma, drugih kurikularnih dokumenata i nastavnih planova i programa, radi osiguravanja jednakih uvjeta poučavanja i učenja te cjelovitog razvoja obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj.
Svrha je pedagoških standarda da temeljem propisanih kriterija unaprijede sveukupnu djelatnost na jedinstvenim osnovama uz ravnomjerne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova. Jednaki uvjeti rada pretpostavka su za osiguravanje više kvalitete odgoja i obrazovanja.
Dječji vrtići su javne ustanove koje djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja obavljaju kao javnu službu.
Javne ustanove koje obavljaju djelatnost osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja su osnovne škole dok djelatnost srednjoškolskog odgoja i obrazovanja obavljaju srednje škole, učenički domovi i druge javne ustanove.
Obrazovanje odraslih mogu obavljati pučka otvorena učilišta, osnovne škole, srednje škole, visoka učilišta, škole stranih jezika, ustanove za smještaj i skrb osoba s posebnim potrebama te penološke i druge ustanove.
Javne ustanove koje obavljaju djelatnost umjetničkog obrazovanja su umjetničke škole i druge javne ustanove. Umjetničke škole su glazbene, plesne, likovne i druge škole koje izvode umjetničke programe u skladu s zakonom.
Visoka učilišta obavljaju svoju djelatnost kao javnu službu. Visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovu sastavu, veleučilište i visoka škola.
Odgojno-obrazovni rad u dječjim vrtićima
Ustroj i provedba odgojno-obrazovnog rada u dječjim vrtićima provodi se na temelju Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja.
U dječjim vrtićima odgojno-obrazovni rad obavlja se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Program predškole traje 250 sati, a provodi se u razdoblju od 1. listopada do 31. svibnja.
Rad s djecom rane i predškolske dobi ustrojava se u jasličnim i vrtićnim odgojnim skupinama.
Iznimno, ako je programom predškole obuhvaćeno manje od petero djece ili ako se ne može organizirati prijevoz djece do vrtića, odnosno osnovne škole, program predškole može se smanjiti, a mora trajati najmanje 150 sati u navedenome razdoblju.
Broj djece u jednoj odgojno-obrazovnoj skupini za provedbu programa predškole ne može biti veći od 20 djece. Oprema i organizacija prostora svrhom i namjenom mora biti primjerena djetetovoj dobi te jamčiti provedbu programom određenih zadaća.
Radno vrijeme dječjih vrtića mora biti usklađeno s potrebama djece i zaposlenih roditelja. U dječjem vrtiću ustrojava se i provodi odgojno-obrazovni rad s djecom raspoređenom u skupine cjelodnevnog, poludnevnog, višednevnog ili kraćeg dnevnog boravka.
Odgojno-obrazovni rad u osnovnim i srednjim školama
Nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, školske ustanove izvode na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Osnovna škola može dio nastavnih predmeta i sadržaja utvrđenih nastavnim planom i programom, osim na hrvatskom jeziku, izvoditi i na nekom od svjetskih jezika, uz odobrenje Ministarstva. Način i postupak utvrđivanja uvjeta za izvođenje nastave pravilnikom propisuje ministar.
Odgojno-obrazovni rad u školi se izvodi u jednoj smjeni, ako to dopuštaju prostorni, kadrovski i drugi uvjeti rada. Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi može biti organiziran kao poludnevni ili s produženim boravkom za učenike razredne nastave, a u školama koje rade u jednoj smjeni kao cjelodnevni.
Škola je dužna tijekom cijele školske godine osigurati uvjete za ostvarenje svoje pedagoške i javne funkcije, a prema mogućnostima škole i interesima učenika. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izradit će plan aktivnosti i osigurati uvjete za njihovu realizaciju u vrijeme učeničkih odmora.
Promjene u radu i organizaciji, školske ustanove su dužne pravodobno najaviti roditeljima, učenicima, osnivaču i uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu za obrazovanje Grada Zagreba.
U školi se izvodi nastava tijekom pet radnih dana tjedno. Osnovna škola može izvoditi nastavu tijekom šest dana tjedno ako tjedno radi u više od dvije smjene, a to zahtijevaju prostorni, organizacijski ili drugi uvjeti rada. Dnevno trajanje nastave učenika utvrđuje se rasporedom sati s time da nastava za učenike razredne nastave ne može iznositi više od 4 sata dnevno, a za ostale učenike osnovne škole više od 6 sati dnevno. Učenik uključen u nastavu na jeziku i pismu nacionalne manjine iznimno može biti opterećen većim dnevnim, tjednim i godišnjim brojem sati, sukladno Državnom pedagoškom standardu.
Nastavni sat traje 45 minuta ako nastavnim planom i programom nije drukčije određeno. Iznimno, trajanje nastavnog sata može se mijenjati zbog posebnih okolnosti, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Nastava se organizira po razredima, a neposredno izvodi u razrednom odjelu i obrazovnoj skupini. Broj razrednih odjela u osnovnoj školi utvrđuje ured državne uprave, odnosno Gradski ured. Za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, nastava se organizira kao razredna, a za učenike od petog do osmog razreda kao predmetna nastava. Iznimno, za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole može se organizirati predmetna nastava ako je to predviđeno nastavnim planom i programom, a za učenike s teškoćama od petog do osmog razreda osnovne škole, može se organizirati razredna nastava.
Razredni odjel sastavlja se od učenika istog razreda. U osnovnoj školi u kojoj, zbog nedovoljnog broja učenika, nije moguće ustrojiti razredni odjel od učenika istog razreda, ustrojit će se kombinirani razredni odjel učenika razredne nastave i/ili kombinirani razredni odjel predmetne nastave.
Broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Broj učenika u razrednome odjelu i obrazovnoj skupini umjetničkih škola određuje se prema specifičnostima izvođenja nastave.
Odgojno-obrazovni rad u obrazovanju odraslih
Programi obrazovanja odraslih (prilagođeni su dobi, prethodnom obrazovanju, znanju, vještinama i sposobnostima odraslih. Program se može izvoditi: redovitom nastavom, konzultativno-instruktivnom nastavom, dopisno-konzultativnom nastavom, otvorenom nastavom, telenastavom, nastavom na daljinu, multimedijski te na drugi primjeren način. Program može imati modularnu strukturu.
Akademski rad u visokom obrazovanju
Visoko obrazovanje provodi se kroz sveučilišne i stručne studije.
Sveučilišno obrazovanje obuhvaća:
- preddiplomski sveučilišni studij,
- diplomski sveučilišni studij i
- poslijediplomski studij.
Studiji se izvode prema izvedbenom planu nastave koji donosi visoko učilište. Izvedbeni plan se objavljuje prije početka nastave u odnosnoj akademskoj godini i dostupan je javnosti. Izvedbeni plan nastave obvezno se objavljuje na službenim Internet stranicama visokog učilišta, uključujući sažetke predavanja i drugih oblika nastave kao i tekst samih predavanja te drugih oblika nastave u iznimnim slučajevima nedostupnosti odgovarajuće literature.
Akademska godina počinje 1. listopada tekuće a završava 30. rujna sljedeće kalendarske godine. Nastava se ustrojava po semestrima ili trimestrima, prema odredbama statuta sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole. Nastava može početi i prije početka akademske godine, ako je tako propisano izvedbenim planom nastave za tu akademsku godinu, ali ne prije 1. rujna.
