Kurikularna reforma u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju
Donošenjem Strategije razvoja strukovnog obrazovanja 2008.-2013. u Republici Hrvatskoj započeo je proces modernizacije i reforme strukovnog obrazovanja, a riječ je o procesu koji traje od 2006. godine, postupnom izgradnjom kapaciteta, resursa, strategija i politika u skladu s preporukama Kopenhaškog procesa. Poduzet je čitav niz mjera usmjerenih na modernizaciju i jačanje kvalitete strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Republici Hrvatskoj. Jačali su se mehanizmi povezanosti strukovnog obrazovanja s potrebama tržišta rada (sektorska vijeća), kroz razvoj i uvođenje novih alata (profili sektora, standardi zanimanja, standardi kvalifikacija), a temeljem njih modularnih i na ishodima učenja utemeljenih strukovnih kurikuluma.
Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (NOK), donesen u srpnju 2011. godine, omogućio je da se sve sastavnice sustava smisleno i skladno povežu u jednu međusobno povezanu cjelinu. Temeljno je obilježje Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma prelazak na kompetencijski sustav i učenička postignuća (ishode učenja) za razliku od (do)tadašnjega usmjerenoga na sadržaj. Također, određena su očekivana učenička postignuća za odgojno-obrazovna područja po ciklusima.
Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (2013.) uspostavljen je Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) kojim se uređuje njegova provedba te utvrđuje povezivanje HKO-a s EKO-om i QF-EHEA-om te, posredno, s nacionalnim kvalifikacijskim sustavima drugih zemalja. Hrvatski kvalifikacijski okvir instrument je uređenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj koji osigurava jasnoću, pouzdanost, prohodnost i kvalitetu te pristupanje stjecanju kvalifikacija. Razvoj strukovnog obrazovanja odvijat će se u skladu s alatima i postupcima razvijenima kroz HKO.
Hrvatski sabor donio je 17. listopada 2014. godine Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije koja, među prioritetima reforme, naglašava fleksibilnost strukovnog obrazovanja kroz izbornost i modularnost, osiguravanje općeg obrazovanja i stjecanje ključnih kompetencija kao temelja za daljnje obrazovanje i cjeloživotno učenje. Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije (Narodne novine, broj 124/2014.) potvrđena je strateška orijentacija jačanja učenja temeljenog na radu u svim kurikulumima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
S ciljem razvoja strukovnih kvalifikacija, koje će biti konkurentne na tržištu rada i osigurati dobar temelj za daljnje obrazovanje, do danas su provedene brojne aktivnosti: razvijeno je 29 novih ishodovno orijentiranih strukovnih kurikuluma temeljenih na standardima zanimanja i standardima kvalifikacija, međutim, potrebno je dodatno intenzivirati procese, metode i postupke koji će osigurati kontinuirano osuvremenjivanje obrazovne ponude u skladu s potrebama tržišta rada razvojem novih pristupa i metodologije koji će biti u skladu s promjenama u sustavu koje su nastale u proteklom razdoblju (HKO, cjelovita kurikularna reforma).
Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđeno je donošenje Okvira nacionalnog kurikuluma i Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje koji će, uzevši u obzir potrebe tržišta rada, činiti osnovu i usmjeravati izradu sektorskih kurikuluma i prema potrebi izradu kurikuluma za stjecanje pojedinih kvalifikacija.
U dosadašnjem dijelu provedbe reforme izrađen je i usvojen Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje koji određuje svrhu, vrijednosti, ciljeve, sadržaje, procese učenja i poučavanja, organizaciju i načine vrednovanja učeničkih postignuća, kompetencija i kvalifikacija u sustavu strukovnog obrazovanja RH.
Svrha je Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje određivanje zajedničkog okvira strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Nacionalni kurikulum potiče kontinuirani razvoj strukovnog obrazovanja u skladu s razvojnim ciljevima hrvatskog gospodarstva.
Drugi korak u procesu provedbe kurikularne reforme u strukovnom obrazovanju jest izrada i primjena sektorskih kurikuluma, a osnovu za izradu sektorskih kurikuluma čine Okvirni nacionalni kurikulum i Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje te metodologija i smjernice HKO-a, kroz izradu standarda zanimanja i standarda kvalifikacija.
Sektorski kurikulumi omogućuju veću fleksibilnost i autonomiju obrazovnih ustanova u izboru sadržaja i metoda rada, učenicima će omogućiti stjecanje kompetencija prilagođenih njihovom profesionalnom i osobnom razvoju, gospodarstvu i lokalnim zajednicama jednostavniji utjecaj na obrazovni sustav čime lakše mogu ispuniti potrebe za kompetentnom radnom snagom te će biti modularni i ishodovno orijentirani. Sektorski kurikulumi razvijat će se na razini sektora, odnosno podsektora uz iznimku razvoja pojedinih kurikuluma za stjecanje kvalifikacije zbog specifičnosti tih kvalifikacija.
Prohodnost unutar sektora bit će olakšana zbog zajedničkih temeljnih strukovnih kompetencija koje će se stjecati u četvrtom obrazovnom ciklusu ONK-a. Na temelju sektorskog kurikuluma i standarda kvalifikacije te standarda zanimanja, ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje izrađivat će školski kurikulum, a ustanove za obrazovanje odraslih program obrazovanja odraslih, kojim će ustanova definirati način provedbe odgojno-obrazovnog procesa, odnosno obrazovnog procesa u obrazovanju odraslih, s ciljem stjecanja strukovne kvalifikacije. Ovime će se omogućiti veća autonomija škola te bolja usklađenost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s lokalnim i regionalnim potrebama.
Procesi izrade i eksperimentalne provedbe primjene sektorskih kurikuluma, kurikuluma za stjecanje kvalifikacija i kurikuluma na razini ustanova će se podržati korištenjem sredstava strukturnih fondova Europske unije.
Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (NOK), donesen u srpnju 2011. godine, omogućio je da se sve sastavnice sustava smisleno i skladno povežu u jednu međusobno povezanu cjelinu. Temeljno je obilježje Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma prelazak na kompetencijski sustav i učenička postignuća (ishode učenja) za razliku od (do)tadašnjega usmjerenoga na sadržaj. Također, određena su očekivana učenička postignuća za odgojno-obrazovna područja po ciklusima.
Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (2013.) uspostavljen je Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) kojim se uređuje njegova provedba te utvrđuje povezivanje HKO-a s EKO-om i QF-EHEA-om te, posredno, s nacionalnim kvalifikacijskim sustavima drugih zemalja. Hrvatski kvalifikacijski okvir instrument je uređenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj koji osigurava jasnoću, pouzdanost, prohodnost i kvalitetu te pristupanje stjecanju kvalifikacija. Razvoj strukovnog obrazovanja odvijat će se u skladu s alatima i postupcima razvijenima kroz HKO.
Hrvatski sabor donio je 17. listopada 2014. godine Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije koja, među prioritetima reforme, naglašava fleksibilnost strukovnog obrazovanja kroz izbornost i modularnost, osiguravanje općeg obrazovanja i stjecanje ključnih kompetencija kao temelja za daljnje obrazovanje i cjeloživotno učenje. Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije (Narodne novine, broj 124/2014.) potvrđena je strateška orijentacija jačanja učenja temeljenog na radu u svim kurikulumima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
S ciljem razvoja strukovnih kvalifikacija, koje će biti konkurentne na tržištu rada i osigurati dobar temelj za daljnje obrazovanje, do danas su provedene brojne aktivnosti: razvijeno je 29 novih ishodovno orijentiranih strukovnih kurikuluma temeljenih na standardima zanimanja i standardima kvalifikacija, međutim, potrebno je dodatno intenzivirati procese, metode i postupke koji će osigurati kontinuirano osuvremenjivanje obrazovne ponude u skladu s potrebama tržišta rada razvojem novih pristupa i metodologije koji će biti u skladu s promjenama u sustavu koje su nastale u proteklom razdoblju (HKO, cjelovita kurikularna reforma).
Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđeno je donošenje Okvira nacionalnog kurikuluma i Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje koji će, uzevši u obzir potrebe tržišta rada, činiti osnovu i usmjeravati izradu sektorskih kurikuluma i prema potrebi izradu kurikuluma za stjecanje pojedinih kvalifikacija.
U dosadašnjem dijelu provedbe reforme izrađen je i usvojen Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje koji određuje svrhu, vrijednosti, ciljeve, sadržaje, procese učenja i poučavanja, organizaciju i načine vrednovanja učeničkih postignuća, kompetencija i kvalifikacija u sustavu strukovnog obrazovanja RH.
Svrha je Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje određivanje zajedničkog okvira strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Nacionalni kurikulum potiče kontinuirani razvoj strukovnog obrazovanja u skladu s razvojnim ciljevima hrvatskog gospodarstva.
Drugi korak u procesu provedbe kurikularne reforme u strukovnom obrazovanju jest izrada i primjena sektorskih kurikuluma, a osnovu za izradu sektorskih kurikuluma čine Okvirni nacionalni kurikulum i Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje te metodologija i smjernice HKO-a, kroz izradu standarda zanimanja i standarda kvalifikacija.
Sektorski kurikulumi omogućuju veću fleksibilnost i autonomiju obrazovnih ustanova u izboru sadržaja i metoda rada, učenicima će omogućiti stjecanje kompetencija prilagođenih njihovom profesionalnom i osobnom razvoju, gospodarstvu i lokalnim zajednicama jednostavniji utjecaj na obrazovni sustav čime lakše mogu ispuniti potrebe za kompetentnom radnom snagom te će biti modularni i ishodovno orijentirani. Sektorski kurikulumi razvijat će se na razini sektora, odnosno podsektora uz iznimku razvoja pojedinih kurikuluma za stjecanje kvalifikacije zbog specifičnosti tih kvalifikacija.
Prohodnost unutar sektora bit će olakšana zbog zajedničkih temeljnih strukovnih kompetencija koje će se stjecati u četvrtom obrazovnom ciklusu ONK-a. Na temelju sektorskog kurikuluma i standarda kvalifikacije te standarda zanimanja, ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje izrađivat će školski kurikulum, a ustanove za obrazovanje odraslih program obrazovanja odraslih, kojim će ustanova definirati način provedbe odgojno-obrazovnog procesa, odnosno obrazovnog procesa u obrazovanju odraslih, s ciljem stjecanja strukovne kvalifikacije. Ovime će se omogućiti veća autonomija škola te bolja usklađenost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s lokalnim i regionalnim potrebama.
Procesi izrade i eksperimentalne provedbe primjene sektorskih kurikuluma, kurikuluma za stjecanje kvalifikacija i kurikuluma na razini ustanova će se podržati korištenjem sredstava strukturnih fondova Europske unije.