Reforma strukovnog obrazovanja

Donošenjem Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 2016.-2020. Republika Hrvatska definirala je viziju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja do 2020. godine koje će biti usmjereno na kvalitetu i učinkovitost, koje će biti privlačno, inovativno, relevantno, povezano s tržištem rada te koje će omogućiti stjecanje kompetencija za osobni i profesionalni razvoj te nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje.

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje planirat će se i provoditi vođeno sljedećim načelima:
 
  • Osiguranja kvalitete, kojom će se povećati transparentnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, ojačati povjerenje u sustav i cjeloživotno učenje
  • Partnerstva, kojima će se osigurati i poticati uključenost svih dionika u sve faze planiranja, provedbe i praćenja provedbe strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
  • Inkluzivnosti, kojom će se jačati važna uloga strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u smanjivanju rizika socijalne isključenosti ranjivih i podzastupljenih skupina
  • Relevantnosti, koja će osigurati utemeljenost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na analizama potreba tržišta rada, nastavka obrazovanja kao i osobnog razvoja
  • Usmjerenosti na ishode učenja i razvoj kompetencija za uspješno uključivanje na tržište rada i cjeloživotno učenje
  • Koherentnosti s različitim razinama i vrstama odgoja i obrazovanja.

Republika Hrvatska razvijat će visokokvalitetno i dostupno inicijalno strukovno obrazovanje i osposobljavanje koje društvo, a prije svega učenici i njihovi roditelji, odnosno polaznici, prepoznaju kao privlačnu opciju koja im pruža stjecanje ključnih i specifičnih strukovnih kompetencija. Provedba ovakvog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja pratit će ulaganja u visokokvalitetnu, svrsishodnu te racionalnu infrastrukturu i objekte, a temeljit će se na visokoj relevantnosti strukovnih kvalifikacija na tržištu rada i definiranim putovima za nastavak obrazovanja i osposobljavanja. Ključnu ulogu u provedbi imat će visokokvalificirani nastavnici kojima će se pružati trajna podrška u profesionalnom razvoju. Razvijat će se fleksibilno i inkluzivno strukovno obrazovanje i osposobljavanje temeljeno na ishodima učenja, inovativnim metodama učenja i poučavanja te na partnerstvu sa svim dionicima, a posebice poslodavcima. Razvijat će se transparentni kvalifikacijski sustav koji omogućuje stjecanje i prijenos ishoda učenja, priznavanje kvalifikacija i stečenih kompetencija u međunarodnoj mobilnosti te će se povećati mogućnost međunarodne mobilnosti polaznika i nastavnika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

Uspješna provedba reforme strukovnog obrazovanja vezana je uz:
 
  • uspostavu sustava osiguravanja kvalitete
  • jačanje učenja temeljena na radu
  • nastavak rada na modernizaciji strukovnih kurikuluma,
  • jačanju suradnje s poslodavcima
  • unaprjeđenju sustava stručnog usavršavanja nastavnika
  • promociji strukovnog obrazovanja kao poželjnog budućeg zanimanja
  • podizanje kvalitete rada i društvenoga ugleda nastavnika,
  • unaprjeđenje razvojnog potencijala odgojno-obrazovnih ustanova,
  • razvoj cjelovitog sustava potpore učenicima,
  • školsku infrastrukturu
Model hrvatskoga dualnog obrazovanja
U sklopu reforme strukovnoga obrazovanja, a u skladu s Programom Vlade RH za mandat 2016. – 2020., Ministarstvo znanosti i obrazovanja provodi Eksperimentalni program „Dualno obrazovanje“ koji je razvijen u skladu s Modelom hrvatskoga dualnog obrazovanja.

Cilj je ovog modela obrazovanja omogućavanje mladim osobama sveobuhvatno stjecanje potrebnih vještina za obavljanje poslova učinkovito, inovativno, samostalno i u suradnji s drugima te ujedno zadovoljenje potreba svijeta rada i uspješnog gospodarstva stvaranjem mlade, kvalificirane radne snage.
Ovaj oblik strukovnog obrazovanja kombinira učenje u strukovnoj školi i gospodarskom subjektu odnosno na radnom mjestu te stavlja naglasak na razvoj visokokvalitetnih i za tržište rada relevantnih vještina i kvalifikacija te poticale inovacije i poduzetništvo.

Eksperimentalna provedba dualnog obrazovanja započela je u školskoj godini 2018./2019. za 4 kvalifikacije (prodavač, kozmetičar, dimnjačar i staklar) u područjima u kojima su gospodarski subjekti iskazali interes za svojim sudjelovanjem u ovom obliku obrazovanja, koji su spremni preuzeti obvezu obrazovanja učenika te koji učenicima mogu osigurati dovoljan broj mjesta za učenje u svijetu rada.

Dualno obrazovanje primjenjuje se za stjecanje kvalifikacija na razinama 4.1 i 4.2 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Strukovni kurikulumi za stjecanje kvalifikacija prema modelu dualnog obrazovanja provode se u okviru 4. i 5. odgojno-obrazovnog ciklusa sukladno Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje.
Kvalifikacije ovih razina čine općeobrazovni i strukovni dio kurikuluma koji se sastoji od strukovnog i izbornog modula te učenja temeljenog na radu u postotnim omjerima u odnosu na ukupan broj godišnjih sati.

Sadržaji općeobrazovnoga dijela strukovnog kurikuluma usmjereni su na cjeloviti razvoj učenika kao osobe i odgovornoga člana društva te se vezuju na strukovne kompetencije za određenu kvalifikaciju, kao i za daljnje obrazovanje i cjeloživotno učenje. Općeobrazovni dio povezuje se sa strukovnim dijelom odnosno sadržaji se međusobno povezuju i nadograđuju, a u svrhu postizanja kompetencija potrebnih za određenu kvalifikaciju.

Strukovni dio strukovnog kurikuluma usmjeren je na stjecanje kompetencija za određenu kvalifikaciju. U sklopu strukovnog dijela kurikuluma učenjem temeljenim na radu stječe se specifično znanje i vještine potrebne za samostalan, siguran i odgovoran rad te rješavanje stvarnih problema radnoga procesa u određenom zanimanju. Izborni modul strukovnog kurikuluma omogućuje učenicima specijalizaciju u sklopu kvalifikacije, a nudi ga ustanova za strukovno obrazovanje prema svojim posebnostima i prema potrebama lokalnoga i regionalnoga gospodarstva i svijeta rada. Na taj način moguć je i brži odaziv obrazovnoga sustava na promjenjive zahtjeve svijeta rada.
 
Regionalni centri kompetentnosti
Sukladno mjeri 2.4.16. Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, Vlada Republike Hrvatske donijela je dana 28. rujna 2016. godine Program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 2016. – 2020. Programom je predviđena MJERA 1.4. Uspostavljanje regionalnih centara kompetentnosti.

Regionalni centri kompetentnosti su mjesta izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u kojima će se provoditi programi redovitog strukovnog obrazovanja, stručnog usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanja kao i drugi oblici formalnog i neformalnog obrazovanja (učenje temeljeno na radu, natjecanja i prezentacije znanja i vještina i slično).

Kvalitetno srednjoškolsko i kontinuirano strukovno obrazovanje koje će se provoditi u centrima bit će usmjereno na učenike, odrasle polaznike, studente, nastavnike i mentore kod poslodavaca, zaposlene i nezaposlene kojima će se omogućiti stjecanje kompetencija te na osobe s invaliditetom i učenike s teškoćama posebno prilagođenim programima s ciljem njihova socijalnog uključivanja. Temeljna obilježja centara kompetentnosti su inovativni modeli učenja, izvrsnost nastavnika, predavača i mentora kod poslodavaca te visokokvalitetna infrastruktura, konstruktivna i kreativna suradnja sa socijalnim partnerima, javnim sektorom te gospodarskim subjektima i drugim zainteresiranim institucijama šire zajednice.

Ministarstvo znanosti i obrazovanje je na temelju odredbi Zakona o strukovnom obrazovanju izradilo i usvojilo dokument Mreža regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju i sukladno parametrima i kriterijima iz Mreže  provelo postupak imenovanja regionalnih centara kompetentnosti u prioritetnim pod (sektorima) strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Ukupno je imenovano 25 regionalnih centara kompetentnosti i korištenjem sredstava strukturnih fondova EU osigurat će se ciljana financijska potpora u rekonstrukciju, obnovu, dogradnju i adaptaciju imenovanih regionalnih centara kompetentnosti, nabavu specijalizirane opreme, razvoj kadrovskih i stručnih kapaciteta, razvoj i modernizaciju različitih vrsta programa koji će se provoditi na razini centara i druge aktivnosti koje su usmjerene k uspostavi organizacije rada i razvoja regionalnih centara kompetentnosti.
 
Kurikularna reforma u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju
Donošenjem Strategije razvoja strukovnog obrazovanja 2008.-2013. u Republici Hrvatskoj započeo je proces modernizacije i reforme strukovnog obrazovanja, a riječ je o procesu koji traje od 2006. godine, postupnom izgradnjom kapaciteta, resursa, strategija i politika u skladu s preporukama Kopenhaškog procesa. Poduzet je čitav niz mjera usmjerenih na modernizaciju i jačanje kvalitete strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Republici Hrvatskoj. Jačali su se mehanizmi povezanosti strukovnog obrazovanja s potrebama tržišta rada (sektorska vijeća), kroz razvoj i uvođenje novih alata (profili sektora, standardi zanimanja, standardi kvalifikacija), a temeljem njih modularnih i na ishodima učenja utemeljenih strukovnih kurikuluma.

Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (NOK), donesen u srpnju 2011. godine, omogućio je da se sve sastavnice sustava smisleno i skladno povežu u jednu međusobno povezanu cjelinu. Temeljno je obilježje Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma prelazak na kompetencijski sustav i učenička postignuća (ishode učenja) za razliku od (do)tadašnjega usmjerenoga na sadržaj. Također, određena su očekivana učenička postignuća za odgojno-obrazovna područja po ciklusima.

Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (2013.) uspostavljen je Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) kojim se uređuje njegova provedba te utvrđuje povezivanje HKO-a s EKO-om i QF-EHEA-om te, posredno, s nacionalnim kvalifikacijskim sustavima drugih zemalja. Hrvatski kvalifikacijski okvir instrument je uređenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj koji osigurava jasnoću, pouzdanost, prohodnost i kvalitetu te pristupanje stjecanju kvalifikacija. Razvoj strukovnog obrazovanja odvijat će se u skladu s alatima i postupcima razvijenima kroz HKO.

Hrvatski sabor donio je 17. listopada 2014. godine Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije koja, među prioritetima reforme, naglašava fleksibilnost strukovnog obrazovanja kroz izbornost i modularnost, osiguravanje općeg obrazovanja i stjecanje ključnih kompetencija kao temelja za daljnje obrazovanje i cjeloživotno učenje. Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije (Narodne novine, broj 124/2014.) potvrđena je strateška orijentacija jačanja učenja temeljenog na radu u svim kurikulumima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

S ciljem razvoja strukovnih kvalifikacija, koje će biti konkurentne na tržištu rada i osigurati dobar temelj za daljnje obrazovanje, do danas su provedene brojne aktivnosti: razvijeno je 29 novih ishodovno orijentiranih strukovnih kurikuluma temeljenih na standardima zanimanja i standardima kvalifikacija, međutim, potrebno je dodatno intenzivirati procese, metode i postupke koji će osigurati kontinuirano osuvremenjivanje obrazovne ponude u skladu s potrebama tržišta rada razvojem novih pristupa i metodologije koji će biti u skladu s promjenama u sustavu koje su nastale u proteklom razdoblju (HKO, cjelovita kurikularna reforma).

Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđeno je donošenje Okvira nacionalnog kurikuluma i Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje koji će, uzevši u obzir potrebe tržišta rada, činiti osnovu i usmjeravati izradu sektorskih kurikuluma i prema potrebi izradu kurikuluma za stjecanje pojedinih kvalifikacija.

U dosadašnjem dijelu provedbe reforme izrađen je i usvojen Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje koji određuje  svrhu, vrijednosti, ciljeve, sadržaje, procese učenja i poučavanja, organizaciju i načine vrednovanja učeničkih postignuća, kompetencija i kvalifikacija u sustavu strukovnog obrazovanja RH.

Svrha je Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje određivanje zajedničkog okvira strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Nacionalni kurikulum potiče kontinuirani razvoj strukovnog obrazovanja u skladu s razvojnim ciljevima hrvatskog gospodarstva.

Drugi korak u procesu provedbe kurikularne reforme u strukovnom obrazovanju jest izrada i primjena sektorskih kurikuluma, a osnovu za izradu sektorskih kurikuluma čine Okvirni nacionalni kurikulum i Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje te  metodologija i smjernice HKO-a, kroz izradu standarda zanimanja i standarda kvalifikacija.

Sektorski kurikulumi omogućuju veću fleksibilnost i autonomiju obrazovnih ustanova u izboru sadržaja i metoda rada, učenicima će omogućiti stjecanje kompetencija prilagođenih njihovom profesionalnom i osobnom razvoju, gospodarstvu i lokalnim zajednicama jednostavniji utjecaj na obrazovni sustav čime lakše mogu ispuniti potrebe za kompetentnom radnom snagom te će biti modularni i ishodovno orijentirani. Sektorski kurikulumi razvijat će se na razini sektora, odnosno podsektora uz iznimku razvoja pojedinih kurikuluma za stjecanje kvalifikacije zbog specifičnosti tih kvalifikacija.

Prohodnost unutar sektora bit će olakšana zbog zajedničkih temeljnih strukovnih kompetencija koje će se stjecati u četvrtom obrazovnom ciklusu ONK-a. Na temelju sektorskog kurikuluma i standarda kvalifikacije te standarda zanimanja, ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje izrađivat će školski kurikulum, a ustanove za obrazovanje odraslih program obrazovanja odraslih, kojim će ustanova definirati način provedbe odgojno-obrazovnog procesa, odnosno obrazovnog procesa u obrazovanju odraslih, s ciljem stjecanja strukovne kvalifikacije. Ovime će se omogućiti veća autonomija škola te bolja usklađenost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s lokalnim i regionalnim potrebama.

Procesi izrade i eksperimentalne provedbe primjene sektorskih kurikuluma, kurikuluma za stjecanje kvalifikacija i kurikuluma na razini ustanova će se podržati korištenjem sredstava strukturnih fondova Europske unije.