Gimnazije

Opća gimnazija podrazumijeva razmjernu zastupljenost svih općeobrazovnih nastavnih predmeta, a izborna nastava od drugog razreda obvezni je dio nastavnog plana i programa.

Pri upisu u gimnaziju učenici alternativno biraju program etike ili vjeronauka.

Prvi strani jezik u pravilu je nastavak učenja onog jezika koji su učenici učili u osnovnoj školi, a u program učenja drugoga stranog jezika mogu se uključiti i učenici početnici.

U nastavnom programu jezične gimnazije povećan je broj sati učenja stranih jezika, a u trećem i četvrtom razredu umjesto jednog od prirodoslovnih predmeta (biologija, kemija, fizika) učenici mogu birati proširene programe stranih jezika, zastupljene s istim brojem sati.

Prvi strani jezik u pravilu je nastavak učenja onog jezika kojeg su učenici učili u osnovnoj školi, a u program učenja drugog stranog jezika mogu se uključiti i učenici početnici.

U programu jezične gimnazije može se izvoditi dio programa određenih predmeta na stranom jeziku.

Specifičnost programa klasične gimnazije jest učenje latinskog i grčkog jezika tijekom sve četiri godine obrazovanja.

Prilikom upisa u klasičnu gimnaziju učenici mogu, sukladno predznanju i sposobnostima te mogućnostima škole, odabrati program „početnika“ ili „nastavljača“.

• Posebnost programa klasične gimnazije za početnika je u tome da učenici počinju učiti grčki i latinski jezik od početka.
• Latinski i grčki jezik uče se četiri godine, po tri sata tjedno.

U početne odjele ne mogu se upisati učenici koji su u osnovnoj školi učili latinski jezik četiri godine i grčki jezik dvije godine.

Program „nastavljača“ klasične gimnazije upisuju učenici koji dolaze iz osnovnih škola s klasičnim odjelima, koji su učili latinski jezik od 5. razreda osnovne škole (ukupno četiri godine po tri sata tjedno) i grčki jezik od 7. razreda osnovne škole (ukupno dvije godine po tri sata tjedno).

Ti učenici u klasičnoj gimnaziji nastavljaju učenje navedenih jezika četiri godine po tri sata tjedno.

Ukoliko su učenici u osnovnoj školi učili samo jedan klasični jezik ili nisu učili latinski jezik četiri godine po tri sata tjedno ili grčki dvije godine po tri sata, ne mogu se upisati u nastavljačke, već u početničke odjele.

Obrazovni program prirodoslovne gimnazije temelji se na razmjernoj zastupljenosti matematike, kemije, fizike i biologije s posebnim naglaskom na laboratorijske vježbe.
 

Program prirodoslovno-matematičke gimnazije sadrži veći fond sati matematike, fizike i informatike tijekom sve četiri godine obrazovanja, a učenicima se pruža mogućnost izbora proširenog programa matematike i informatike umjesto drugog stranog jezika.

U prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji umjesto drugog stranog jezika mogu se birati prošireni programi matematike ili matematike i informatike. O svom izboru učenici se trebaju izjasniti tijekom upisa u prvi razred.

Osobine strukovnih gimnazija s jačim općim obrazovanjem i strukovnim modulima su:
 

• prilagodljivost stanju na tržištu rada i potrebama poslodavaca;
• fleksibilnost i modernost;
• adekvatan omjer stručnih i općih znanja;
• omogućavanje bolje horizontalne i vertikalne prohodnosti zbog većeg omjera općih predmeta;
• omogućavanje pristupa državnoj maturi;
• te vizija da se kroz fleksibilne strukovne module i stručnu praksu mora moći obrazovati radna snaga koja će biti zapošljiva u trenutku završetka obrazovanja.

---

 

• ZDRAVSTVENA GIMNAZIJA - eksperimentalni program

Cilj kurikuluma zdravstvene gimnazije jest stjecanje znanja za nastavak obrazovanja u području biomedicine, medicinskom, stomatološkom, biokemijskom, farmaceutskom, prirodoslovno - matematičkom fakultetu, na studiju sestrinstva, primaljstva, laboratorijske dijagnostike, fizioterapije, radne terapije, RTG dijagnostike ili dentalnog higijeničara, kao i stjecanje temeljnih spoznaja o zanimanjima u području zdravstva, razvijanje samostalnosti u radu i sposobnosti za timski rad, razvijanje svijesti i odgovornosti za poštivanje i promicanje ljudskih prava, priprema za kvalitetan osobni život, uspostavljanje kvalitetnih osobnih i obiteljskih odnosa u društvenoj zajednici usvajanjem temeljnim moralnih vrijednosti. Zdravstvena gimnazija završava polaganjem državne mature.
 

• TEHNIČKA GIMNAZIJA - eksperimentalni program

U obrazovnom programu tehničke gimnazije učenik, uz općeobrazovne predmete, bira tehničke predmete iz područja elektrotehnike, elektronike, računalstva, računalnih mreža, mehatronike ili robotike. Posebnost je u tome da se ti predmeti poučavaju kroz laboratorijske vježbe te se na taj se način objedinjuju teorija i praksa.

Tehnička gimnazija namijenjena je učenicima koje zanimaju prirodoslovlje, tehnika i moderne tehnologije.
Pohađanjem tehničke gimnazije učenici stječu praktična znanja koja im omogućuju zapošljavanje ukoliko ne žele nastaviti obrazovanje na visokim učilištima. Učenici kroz veliki broj izbornih predmeta imaju mogućnost razvijanja svojih specifičnih potencijala i kreativnosti. Tehnička gimnazija završava polaganjem državne mature.
 

• EKONOMSKA GIMNAZIJA - eksperimentalni program

Obrazovni program ekonomske gimnazije temelji se na stjecanju znanja iz općeobrazovnih predmeta i na stjecanju temeljnih znanja za osnivanje i vođenje tvrtke (znanja iz područja financija i vrijednosnica, menadžerskih te marketinških znanja i vještina).
Posebnost obrazovnog programa ekonomske gimnazije jest poticanje učenika na ulazak u svijet poduzetništva kroz razvijanje suvremenih načina komunikacije učenjem poslovnog stranog jezika, odnosa s javnošću i poslovnih komunikacija, simulaciju cjelokupnog poslovanja poduzetnika kroz vježbeničke tvrtke, razvijanje inovativnosti i kreativnosti te nastup na sajmovima. Ekonomska gimnazija završava polaganjem državne mature.
 

• TURISTIČKA GIMNAZIJA - eksperimentalni program

Obrazovni program turističke gimnazije temelji se na stjecanju znanja iz širokog spektra općeobrazovnih predmeta, stjecanju temeljnih znanja iz hotelskog poslovanja, poslovanja turističkih agencija, marketinga u turizmu, na izučavanju gospodarstva i turizma kroz niz stručnih predmeta te upoznavanju rada u ugostiteljskim objektima. Učenik kroz modularnu nastavu bira izborne predmete:
 

• modul 1: treći strani jezik, uvod u odnose s javnošću i odnosi s javnošću;
• modul 2: poslovni strani jezik te osnove računovodstva ili statistika, ovisno o vlastitim preferencijama.

Učenik komunicira s korisnicima usluga služeći se hrvatskim standardnim jezikom, stranim jezicima (engleski, njemački, talijanski, španjolski) te odgovarajućom stručnom terminologijom. Tijekom srednjoškolskog obrazovanja učenik sudjeluje u marketinškim aktivnostima ugostiteljskih i turističkih organizacija. U okviru obrazovnog programa turističke gimnazije učenik obavlja poslove informiranja i promocije turističkih destinacija, prikuplja podatke o razini zadovoljstva klijenata odabranim destinacijama, sudjeluje u organizaciji različitih događanja u odabranim destinacijama te komunicira sa svim subjektima turističkog sustava u provođenju mjera turističke politike. Turistička gimnazija završava polaganjem državne mature.
 

• AGRO GIMNAZIJA - eksperimentalni program

Obrazovni program Agro gimnazije istovjetan je programu opće gimnazije jer obuhvaća širok spektar općeobrazovnih predmeta. Posebnost obrazovnog programa Agro gimnazije jest u tome što učenik uz općeobrazovne predmete u trećoj godini, bira dva modula i to:
 

• modul ekološke poljoprivrede bazirane na održivom razvoju ili
• modul agro ekonomije.

Agro gimnazija namijenjena je učenicima koje zanima prirodoslovlje i ekologija, koji vole životinje i prirodu te nakon srednje škole namjeravaju nastaviti obrazovanje na fakultetima prirodnih znanosti. Obuhvaća široki spektar općeobrazovnih predmeta (matematika, fizika, računalstvo, biologija i kemija). Latinski jezik uči se u prva dva razreda uz obvezna dva strana jezika.

Učenici odabirom jednog od tri ponuđena modula mogu razvijati specifično područje i kreativnost upravo na području koje je relevantno za eventualni obiteljski posao koji već postoji. Agro gimnazija završava polaganjem državne mature.
 

• GIMNAZIJA ODRŽIVOG RAZVOJA - eksperimentalni program

Gimnazija održivog razvoja učenicima pruža opća znanja kao i drugi gimnazijski programi, ali je specifičnost njezinog nastavnog plana u tome što učenik uz općeobrazovne predmete bira i predmete iz područja održivog razvoja - energetske održivosti, održive gradnje te gospodarenja vodom i otpadom. Na taj se način omogućuje upis na visoka učilišta, a posebno na tehničke fakultete poput onih elektroenergetskog, strojarskog, kemijsko-tehnološkog, arhitektonskog i građevinskog usmjerenja. Naime, program je namijenjen učenicima koje zanima prirodoslovlje, tehnika i nove tehnologije. Zanimljivost gimnazije održivog razvoja jest mogućnost izbora između tri različita modula u trećem razredu:
 

• M1 - eko održivost;
• M2 - energetska održivost;
• M3 - održiva gradnja.

Stručni moduli učenicima omogućuju stjecanje znanja i kompetencija iz područja održivog gospodarenja vodama i otpadom, ekonomski održive proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, održivog korištenja energetskih sustava te gradnje objekata koji ne zagađuju okolinu i osiguravaju zdravlje za pojedinca i društvo. Gimnazija održivog razvoja završava polaganjem državne mature.