Odgojno-obrazovni rad u ustanovama

Odgojno-obrazovni rad u dječjim vrtićima
Sadržaj i trajanje programa predškole propisuje ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom.

Kurikulum dječjeg vrtića donosi upravno vijeće dječjeg vrtića do 30. rujna tekuće pedagoške godine, a njime se utvrđuje: program, namjena programa, nositelji programa, način ostvarivanja programa, vremenik aktivnosti programa i način vrednovanja.

Dječji vrtić obavlja djelatnost na temelju godišnjeg plana i programa rada koji se donosi za pedagošku godinu koja traje od 1. rujna tekuće do 31. kolovoza sljedeće godine. Godišnji plan i program rada za pedagošku godinu donosi upravno vijeće dječjeg vrtića do 30. rujna. Godišnji plan i program rada obuhvaća programe odgojno-obrazovnog rada, programe zdravstvene zaštite djece, higijene i prehrane, programe socijalne skrbi, kao i druge programe koje dječji vrtić ostvaruje u dogovoru s roditeljima djece.

U dječjem vrtiću ustrojava se i provodi odgojno-obrazovni rad s djecom raspoređenom u skupine cjelodnevnog, poludnevnog, višednevnog ili kraćeg dnevnog boravka. Ustroj i provedba odgojno-obrazovnog rada u dječjim vrtićima provodi se na temelju Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja.

Rad s djecom rane i predškolske dobi ustrojava se u jasličnim i vrtićnim odgojnim skupinama.

Programi predškolskog odgoja mogu se ostvarivati:
 
  • pri osnovnim školama,
  • kao kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi (igraonice) pri knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama, udrugama, drugim pravnim osobama i fizičkim osobama-obrtnicima.
Odgojno-obrazovni rad u osnovnim, srednjim i umjetničkim školama
Osnovnim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za nastavak obrazovanja. Srednjim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za rad i nastavak obrazovanja. Srednje škole, ovisno o vrsti obrazovnog programa, jesu:
 
  • gimnazije,
  • strukovne škole,
  • umjetničke škole.

U gimnazijama se izvodi nastavni plan i program u četverogodišnjem trajanju. Gimnazije su opće ili specijalizirane, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i programa. Djelatnost strukovnog obrazovanja ostvaruje se u skladu s odredbama ovog
Zakona i posebnih zakona i drugih propisa. Umjetničko obrazovanje ostvaruje se u skladu s odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školam, posebnog zakona i drugih propisa.

U osnovnoj školi mogu se izvoditi redoviti, alternativni, međunarodni programi, programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina, posebni programi odgoja i obrazovanja za učenike s teškoćama i/ili darovite učenike, umjetnički programi te ostali programi koje donosi ministar odlukom ili koji se izvode uz suglasnost Ministarstva.

Kurikulumom nastavnih predmeta određuju se svrha i ciljevi učenja i poučavanja nastavnog predmeta, struktura pojedinog predmeta u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali, odgojno-obrazovni ishod i/ili sadržaji, pripadajuća razrada i opisi razina usvojenosti ishoda, učenje i poučavanje te vrednovanje u pojedinom nastavnom predmetu, a može se utvrditi i popis potrebnih kvalifikacija učitelja i nastavnika za izvođenje kurikuluma.

Kurikulumi koji se izvode kao međupredmetne i/ili kao interdisciplinarne teme i/ili moduli izvode se u nastavnim predmetima i programima kao dio odgojno-obrazovnog standarda i programa u koje je učenik uključen.

Kurikulume i nastavne planove donosi ministar nadležan za obrazovanje odlukom.

Odgojno-obrazovni standard učenika čine obvezni i izborni predmeti. Nastavnim planom određuje se oblik izvođenja kurikuluma (obvezno, izborno, fakultativno, međupredmetno i/ili interdisciplinarno), godišnji broj nastavnih sati i njihov raspored po razredima. Nastavni plan može biti zajednički za razinu, odnosno vrstu na pojedinoj razini obrazovanja, a iznimno se može donijeti i uz kurikulum određenoga nastavnog predmeta.

Predmeti koji se izvode izborno obvezni su tijekom cijele školske godine za sve učenike koji se za njih opredijele. Učenik bira izborni predmet ili izborne predmete pri upisu u prvi razred ili najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za iduću školsku godinu. Za uključivanje učenika u izbornu nastavu potrebna je pisana suglasnost roditelja. Iznimno, roditelj djeteta osnovne škole u slučaju dugotrajnih zdravstvenih teškoća djeteta ili zbog drugih opravdanih razloga, može podnijeti pisani zahtjev za prestanak pohađanja izbornog predmeta i tijekom nastavne godine.

Predmeti koji se izvode fakultativno u srednjoj školi, na temelju kurikuluma koji donosi srednja škola, obuhvaćaju nastavne sadržaje kojima se zadovoljavaju interesi učenika, u skladu s mogućnostima škole. Ako se učenik srednje škole opredijeli za fakultativni predmet, dužan ga je pohađati tijekom cijele nastavne godine.
Umjetničko obrazovanje na svim razinama umjetničkog obrazovanja ostvaruje se na temelju Nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj, opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje i posebnih kurikuluma umjetničkog obrazovanja.

Obrazovni standard određene razine umjetničkog obrazovanja, odnosno stupanj složenosti kvalifikacije u području umjetničkog obrazovanja (kurikulum određenog područja umjetničkog obrazovanja) sadrži jezgrovni i diferencirani dio te školski kurikulum, načine, metode i oblike rada u umjetničkom obrazovanju, kriterije za upis učenika u programe umjetničkog obrazovanja te način praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja učenika.

Jezgrovni dio kurikuluma odnosi se na sve učenike i obvezan je za sve učenike. Diferencirani dio kurikuluma umjetničkog obrazovanja u osnovnoj, odnosno srednjoj školi obuhvaća nastavne predmete i/ili module kojima se zadovoljavaju interesi učenika u skladu s mogućnostima škole.

Kurikulum određenog područja umjetničkog obrazovanja donosi ministar nadležan za obrazovanje.
 
Odgojno-obrazovni rad u ustanovama za obrazovanje odraslih
Obrazovanje odraslih obuhvaća programe obrazovanja kojima odrasli stječu, odnosno dopunjuju znanja, vještine i sposobnosti:
 
  • čitanja, pisanja i računanja,
  • vladanja materinjskim i stranim jezicima,
  • vladanja informacijsko-komunikacijskom tehnologijom,
  • za rad u struci,
  • za poduzetništvo i menadžment,
  • kreativnog izražavanja i sudjelovanja u kulturnim i umjetničkim događanjima,
  • za odgovorno obavljanje temeljnih građanskih prava i dužnosti i znanja o aktivnom građanstvu,
  • za očuvanje i zaštitu okoliša, posebne socijalne vještine i sposobnosti te drugo znanje, vještine i sposobnosti.

Programi obrazovanja odraslih prilagođeni su dobi, prethodnom obrazovanju, znanju, vještinama i sposobnostima odraslih. Programe donosi ustanova za obrazovanje odraslih, ako posebnim propisom nije drugačije određeno.

Program se može izvoditi: redovitom nastavom, konzultativno-instruktivnom nastavom, dopisno-konzultativnom nastavom, otvorenom nastavom, telenastavom, nastavom na daljinu, multimedijski te na drugi primjeren način. Program može imati modularnu strukturu.
 
Akademski rad na visokim učilištima
Visoko obrazovanje provodi se sveučilišnim i stručnim studijima. Sveučilišni studiji provode se na sveučilištu dok se stručni studiji provode na veleučilištu ili visokoj školi. Iznimno, stručni studiji mogu se provoditi i na sveučilištu, uz pribavljenu suglasnost Nacionalnog vijeća.

Sveučilišni studij obuhvaća tri razine: preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij.
 
  1. Preddiplomski sveučilišni studij u pravilu tri do četiri godine i njegovim završetkom stječe se od 180 do 240 ECTS bodova. Završetkom se stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) odnosno sveučilišna prvostupnica (baccalaurea), uz naznaku struke.
  2. Diplomski sveučilišni studij u pravilu jednu do dvije godine u kojima se stječe od 60 do 120 ECTS bodova. Ukupan broj bodova koji se stječu završetkom preddiplomskoga i diplomskoga studija iznosi najmanje 300 ECTS bodova. Završetkom preddiplomskoga i diplomskoga sveučilišnog studija stječe se akademski naziv magistar odnosno magistra uz naznaku struke.
  3. Poslijediplomski sveučilišni studij u pravilu tri godine. Njegovim završetkom stječe se akademski stupanj doktora znanosti odnosno doktora umjetnosti. Sveučilište može organizirati poslijediplomski specijalistički studij koji traje jednu do dvije godine i kojim se stječe akademski naziv sveučilišni specijalist odnosno sveučilišna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa.


Stručno obrazovanje obuhvaća: kratki stručni studij, preddiplomski stručni i specijalistički diplomski stručni studij.

Kratki stručni studij od dvije do dvije i pol godine i njegovim završetkom stječe se od 120 do 150 ECTS bodova. Završetkom kratkoga stručnog studija stječe se stručni naziv stručni pristupnik/pristupnica uz naznaku struke.

Preddiplomski stručni studij tri godine, a iznimno, uz odobrenje Nacionalnog vijeća, preddiplomski stručni studij može trajati do četiri godine u slučaju kada je to sukladno s međunarodno prihvaćenim standardima. Završetkom preddiplomskoga stručnog studija stječe se od 180 do 240 ECTS bodova te stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea), uz naznaku struke.

Specijalistički diplomski stručni studij jednu do dvije godine u kojima se stječe od 60 do 120 ECTS bodova. Završetkom studija stječe se stručni naziv stručni specijalist odnosno stručna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskoga programa.

Ukupan broj bodova koji se stječu na preddiplomskome i specijalističkome diplomskome stručnom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova.