Multilateralna suradnja

Ministarstvo znanosti i obrazovanja pruža administrativnu, ekspertsku i financijsku potporu sudjelovanju hrvatskih odgojno-obrazovnih, znanstveno istraživačkih i sportskih ustanova te vladinih i nevladinih organizacija u multilateralnim programima globalnih, europskih i regionalnih organizacija i inicijativa.

Ova se suradnja realizira kroz multilateralne organizacije i inicijative, kao što su: Ujedinjeni narodi i njihova specijalizirana organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu UNESCO te Fond Ujedinjenih naroda za djecu UNICEF, Vijeće Europe, Srednjeeuropska inicijativa SEI, Jadransko - jonska inicijativa JJI, Kvadrilaterala, Pakt o stabilnosti, OESS (Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi), OECD (Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj), NATO (Organizacija Sjevernoatlantskog saveza).

Multilateralne aktivnosti odvijaju se i u CEEPUS-u (Srednjeeuropski program razmjene studenata i nastavnika), CERN-u (Centar za nuklearnu fiziku, Ženeva), ESF-u (European Science Foundation - Europski fond za znanost), EMBO-u (European Molecular Biology Organization - Europska organizacija za molekularnu biologiju), EMBL-u (European Molecular Biology Laboratory - Europski laboratorij za molekularnu biologiju), EUMETSAT-u (Europska organizacija za iskorištavanje meteoroloških satelita) te ostalim multilateralnim aktivnostima kao što su ICAF (International Child Art Festival - Međunarodna zaklada za dječju umjetnost), CIVITAS (nevladina organizacija za građansko obrazovanje), UNESCO ASPnet (Associated Schools Network - Mreža udruženih škola).

Science in School - The European journal for science teachers
 
CERN

CERN - European Organisation for Nuclear Research - Centar za nuklearnu fiziku, Ženeva

Europski laboratorij za fiziku čestica najveći je istraživački laboratorij na svijetu.

CERN je 1954. godine osnovalo Europsko vijeće za nuklearna istraživanja (Conseil Europeean pour la Recherche Nucleaire - CERN), a nalazi se na francusko-švicarskoj granici, zapadno od Ženeve.

U CERN-u je zaposleno oko 2.500 ljudi, a oko 800 znanstvenika iz 580 institucija koristi se njegovim kapacitetima za svoja istraživanja.

CERN-om upravlja 20 zemalja članica Europske unije. S dodatnih 38 zemalja, među kojima je i Hrvatska, CERN surađuje na temelju ugovora o suradnji.

Hrvatska je uspostavila odnose s CERN-om ubrzo nakon što je stekla neovisnost. Do 1997. godine hrvatski fizičari radili su uglavnom u SPS pogramu teških iona, u NA49 eksperimentu i u pripremama za program ALICE.

Kontakti s hrvatskim vlastima i veze s pojedinačnim znanstvenim ustanovama obnovljene su 1998. godine, a znanstveno-istraživačke skupine iz Splita i Zagreba pridružile su se programima ALICE i CMS zajedno uz angažman hrvatske industrije, pridonoseći izgradnji dijelova obaju detektora. Uz Institut "Ruđer Bošković" koji je preuzeo ulogu koordinacijskog tijela, postoji i vrlo aktivna i snažna skupina fizičara u Splitu. Skupina znanstvenika iz Instituta "Ruđer Bošković" surađuje s CERN-om i u programima OPERA i CAST.

Hrvatska znanstvena zajednica vrlo je aktivna u suradnji s CERN-om te pri tome ima potporu Ministarstva.

Ministarstvo izdvaja iz proračuna godišnje sve veća sredstva za suradnju s CERN-om i podupire također sve brojnije radne posjete znanstvenika CERN-u te stipendira izvanredne studente iz Hrvatske koji redovito postižu vrlo visoke rezultate u radu Ljetne škole CERN-a.

U proteklih 15 godina, u sklopu ovih aktivnosti, znanstvenici iz Hrvatske objavili su u suradnji sa svojim kolegama više od 300 znanstvenih radova, izradili 10 doktorskih i magistarskih radova, održali više od 100 predavanja i osigurali Končaru i Mikrotrendu ugovore za isporuku opreme za ugradnju u detektore CMS i ALICE. Ministarstvo je sufinanciralo radove Končara na projektu CMS, a Končar je za kvalitetno obavljen posao primio od CERN-a nagradu za kvalitetu (The CMS Gold Award of the Year 2006). Ministarstvo na godišnjoj razini financira posjet studenata završne godine Prirodoslovno-matematičkog fakulteta CERN-u (25 studenata) te financira četiri putne stipendije za posjet Ljetnoj školi CERN-a.
Strategija Europske unije za Dunavsku regiju

Strategija Europske unije za Dunavsku regiju usvojena je na sastanku Europskog vijeća 2011. godine.

Obuhvaća 14 država dunavskog riječnog sliva:

  • Njemačku (savezne pokrajine Baden-Württemberg i Bavarsku),
  • Austriju,
  • Slovačku,
  • Mađarsku,
  • Hrvatsku,
  • Srbiju,
  • Rumunjsku,
  • Bugarsku,
  • Moldovu,
  • Ukrajinu,
  • Češku,
  • Sloveniju,
  • Bosna i Hercegovinu i
  • Crnu Goru.

Dunavska strategija je jedna od makroregionalnih strategija EU-a koje se provode isključivo kroz postojeće strukture i institucije te bez usvajanja novih pravnih okvira i instrumenata.

Strategija se zasniva na četiri stupa suradnje:

  1. Povezivanje dunavske regije,
  2. Očuvanje okoliša u dunavskoj regiji,
  3. Izgradnja prosperiteta u dunavskoj regiji i
  4. Jačanje institucionalnih kapaciteta i sigurnosti u dunavskoj regiji.

Četiri stupa suradnje razrađena su kroz jedanaest prioritetnih područja.

Na MZO se odnose:

  • razvoj društva znanja kroz istraživačku djelatnost, obrazovanje i informacijske tehnologije i
  • ulaganje u ljude i vještine.

Za svako prioritetno područje djeluje Upravljačka skupina ("Steering Group"). Upravljačku skupinu čine predstavnici relevantnih resora svih država Dunavske strategije za određeno područje.

  • U Upravljačkoj skupini "Razvoj društva znanja kroz istraživačku djelatnost, obrazovanje i informacijske tehnologije" sudjeluje
  • a u Upravljačkoj skupini "Ulaganje u ljude i vještine"

Suradnja s prioritetnim područjima odvija se i putem Radnih skupina koje osnivaju Upravljačke skupine. Provedbu na nacionalnoj razini koordinira Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

  • Instrumenti financiranja projekata Dunavske strategije mogu biti ◦nacionalna,
    • regionalna i lokalna sredstva,
    • fondovi Europske unije,
    • sredstva Europske investicijske banke (EIB) i EBRD
    • te drugih međunarodnih financijskih institucija i donatora.

Moguća je suradnja država korisnica IPA-e s državama članicama EU-a koje koriste strukturne fondove na temama koje su važne za obje grupe zemalja.

Projektne ideje područja obrazovanja moguće je prijaviti i na natječaje programa Erasmus+

  • Projektne ideje se prijavljuju koordinatorima prioritetnih područja.
  • Koordinator Upravljačke skupine "Ulaganje u ljude i vještine" je Austrija.
  • Koordinator prosljeđuje projektne ideje članovima Upravljačke skupine kako bi procijenili relevantnosti projektne ideje za ciljeve određenog prioritetnog područja Strategije.
  • Odobrene projektne ideje dobivaju pismo preporuke ili oznaku ("label") Dunavske strategije.
  • Pismo preporuke se prilaže projektnoj dokumentaciji kod prijavljivanja projekata za financiranje iz EU fondova.

Upute za podnošenje projektne idejekoordinatoru Upravljačke skupine "Ulaganje u ljude i vještine" dostupne su na adresi.

U prijedlozima projekata se potrebno usmjeriti na specifične potrebe Dunavske regije (npr. kod inovacija/istraživačke infrastrukture, potrebno se usmjeriti na specifične izazove Dunavske regije).

Više informacija o projektima iz područja znanosti pronaći na adresi, a informacije o mogućnostima financiranja mogu se dobiti od Ureda u Budimpešti na adresi: danube@ngm.gov.hu.

Strategija Europske unije za Jadransko-jonsku regiju

Europsko vijeće donijelo je u prosincu 2012. godine zaključak kojim je EK povjeren mandat za izradu Strategije EU za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), najkasnije do kraja 2014. godine.

Strategija Europske unije za Jadransko-jonsku regiju usvojena je u rujnu 2014. godine te je u studenome 2014. godine održana Inauguracijska konferencija EUSAIR koja je označila početak implementacije EUSAIR-a.

Vrijeme nastanka EUSAIR podudara se s programiranjem strateških dokumenta za financijsko razdoblje 2014. - 2020. te Partnerski sporazum RH sadrži referenciju na RH prioritet u sklopu EUSAIR-a.

Vlada Republike Hrvatske donijela je Zaključak o prihvaćanju Programa jednogodišnjeg predsjedanja Republike Hrvatske Upravljačkim odborom Strategije Europske unije za Jadransko-jonsku regiju.

Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju ima četiri (4) stupca:

  1. "Plavi rast", čiji je nositelj Ministarstvo gospodarstva;
  2. "Povezivanje regije", čiji je nositelj Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture uz obvezno sudjelovanje Ministarstva gospodarstva;
  3. "Kvaliteta okoliša", čiji je nositelj Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i
  4. "Održivi turizam", čiji je nositelj Ministarstvo turizma uz obvezno sudjelovanje Ministarstva kulture, uz horizontalna pitanja "Istraživanje i inovacije", "Malo i srednje poduzetništvo" i "Izgradnja kapaciteta i komunikacija".

EUSAIR se nastavlja na više od deset godina suradnje u sklopu JJI (inicijativa Italije) i na već usvojenu Pomorsku strategiju za Jadransko i Jonsko more iz studenoga 2012. godine. U tijeku su aktivnosti izrade Integracijske platforme za primjenu buduće Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (koja u sebi uključuje obveze iz Okvirne direktive o morskoj strategiji i Protokola Barcelonske konvencije o ICZM u Sredozemlju).

Države sudionice Strategije su države Jadransko-jonske inicijative:

  • Hrvatska,
  • Italija,
  • Grčka,
  • Slovenija,
  • Srbija,
  • BiH,
  • Crna Gora i
  • Albanija.

Preuzimanjem predsjedanja Jadransko-jonskom inicijativom od Bosne i Hercegovine Republika Hrvatska i Albanija u sklopu IV. stupca Održivi turizamsupredsjedaju Upravnim odborom EUSAIR (lipanj 2015. - lipanj 2016.), čime Hrvatska postaje prva zemlja sudionica EUSAIR-a koja će uz Europsku komisiju predsjedati Upravljačkim odborom EUSAIR-a.

U projektnom smislu, naglasak supredsjedanja u sklopu IV. stupa odnosi se na razvijanje punog potencijala Regije u smislu inovativnog, održivog i odgovornog turizma s tim da je projektna suradnja s fokusom na najviše deset (10) strateških projekata koji imaju snažni transnacionalni učinak na sve zemlje regije.

Najnoviji program transnacionalne suradnje - ADRION, pruža operativnu i administrativnu potporu implementaciji EUSAIR u sklopu Prioritetne osi 4 (PA 4) "Potpora upravljanju EUSAIR-om", a tematski prioritet 1. Istraživanje - Inovativna i pametna regija - promiče poslovna ulaganja u istraživanje i razvoj, razvoj veza i sinergija među poduzećima, istraživačke i razvojne centre te sektor visokog obrazovanja.

Planirana alokacija iznosi 9.775.995 EUR (EU dio), uz nacionalno sufinanciranje koje iznosi 11.501.170 EUR. Novi program imat će doprinos u iznosu od 83,5 milijuna eura iz ERDF-a i 15,7 milijuna eura iz IPA-e.

Program se odnosi na osam (8) zemalja - četiri (4) članice EU-a: (Hrvatska, Italija, Grčka, Slovenija) i četiri (4) nečlanice (BiH, Srbija, Albanija i Crna Gora).

Više informacija o mogućnostima financiranja.

S ciljem uspostave komunikacije s prijaviteljima i korisnicima makroregionalne Strategije možete se obratiti i na adrese:
znanost@mzo.hr i visokoobrazovanje@mzo.hr.

Srednjoeuropska inicijativa (SEI)
Srednjoeuropska inicijativa (SEI) međudržavna je regionalna asocijacija utemeljena 22. studenoga 1989. godine, kada su ministri vanjskih poslova Austrije, Italije, bivše Jugoslavije i Mađarske na sastanku u Budimpešti formulirali i prihvatili Zajedničku deklaraciju o osnivanju Kvadrigonale. Pentagonala je formirana 1990. godine pristupanjem tadašnje Čehoslovačke, a Heksagonala 1991. pristupanjem Poljske. Na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica održanom u ožujku 1992. godine u Klagenfurtu uveden je naziv Srednjoeuropska inicijativa. Republika Hrvatska primljena je u punopravno članstvo na sastanku predsjednika Heksagonale održanom u Beču 1992. godine.

Države članice (18) su: Albanija, Austrija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka, Hrvatska, Italija, Mađarska, Makedonija, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija, Crna Gora te Ukrajina.

Središnje izvršno tijelo SEI-a je Odbor nacionalnih koordinatora u koji svaka zemlja članica imenuje po jednog visokog dužnosnika, čiji mandat nije vremenski ograničen. Odbor se kontinuirano sastaje radi rasprave i donošenja odluka o tekućim aktivnostima u okviru SEI-a. U Trstu je 1996. uspostavljeno Izvršno tajništvo SEI-a (ES), čiji je zadatak pružanje pomoći predsjedatelju SEI-a, priprema i distribucija materijala, koordinacija svih aktivnosti, suradnja s EBRD-om i Odborom nacionalnih koordinatora te potpora odabiru i provedbi projekata SEI-a.

Znanstvenici iz Republike Hrvatske mogu se uključiti u aktivnosti predlaganjem znanstvenih i tehnoloških projekata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava predlagača projekta, a preduvjet je da u projektu sudjeluju znanstvenici iz najmanje dvije članice SEI-a. Financijska je potpora moguća i iz sredstava EBRD-a u obliku zajma, ali u tom slučaju mora sadržavati snažnu komercijalnu komponentu. Izvršno tajništvo SEI-a odlučuje o tome je li projekt dovoljno komercijalan da bi mogao zatražiti sredstva EBRD-a. Radna skupina također daje suglasnost na zahtjeve za pokroviteljstvom znanstvenih i stručnih manifestacija u kojima se rabi logotip SEI-a. Prijedlozi projekta, odnosno zahtjevi za pokroviteljstvom primaju se tijekom cijele godine. Prijedlozi projekta podnose se putem MZO-a. Pojedinosti u svezi predaje projekata, stipendija, razmjena i drugih aktivnosti nalaze se na web stranicama SEI-a.
 
EMBL - European Molecular Biology Laboratory

Europski laboratorij za molekularnu biologiju sa sjedištem u Heidelbergu je organizacija koja trenutno broji 20 članica a Hrvatska je postala članicom u 2006. godini.

EMBL usko surađuje sa sljedećim organizacijama EMBO (European Molecular Biology Organization - Europska organizacija za molekularnu biologiju), EMBC (European Molecular Biology Conference), EIROforum , EMBLEM, EMBL Ventures.
ERI SEE - obrazovno-reformska inicijativa za jugoistočnu Europu

OBRAZOVNO-REFORMSKA INICIJATIVA ZA JUGOISTOČNU EUROPU
(EDUCATION REFORM INITIATIVE OF SOUTH EASTERN EUROPE - ERI SEE)

ERI SEE je regionalna međunarodna organizacija uspostavljena 2005. međudržavnim sporazumom koji su potpisali ministri obrazovanja svih država jugoistočne Europe. Članstvo RH u ERI SEE temelji se na Memorandumu o suglasnosti o ulozi te organizaciji Obrazovno reformske inicijative za jugoistočnu Europu (ERI SEE) kojega su 2010. u Brdu, Slovenija potpisali ministri nadležni za odgoj i obrazovanje i visoko obrazovanje Republike Albanije, Republike Hrvatske, Republike Makedonije, Crne Gore i Republike Srbije. Nadležni ministri Bosne i Hercegovine i Republike Moldove potpisali su posebne protokole o pristupu 2011.godine. Kosovo, Bugarska i Rumunjska imaju status promatrača. U prosincu 2017. okončan je postupak registracije ERI SEE-a kao međunarodne organizacije sa sjedištem u Beogradu.

Ciljevi ERI SEE-a su:

  • aktivno promicanje regionalne suradnje izgradnjom kapaciteta i transferom znanja,
  • razmjena informacija i suradnja obrazovnih zajednica jugoistočne Europe,
  • te stvaranje platforme za razmjenu stručnog znanja,
  • primjera dobre prakse i
  • zajednički rad obrazovnih stručnjaka iz različitih područja odgoja i obrazovanja.


Međunarodni seminari i konferencije organizirani u sklopu ERI SEE-a pridonose provedbi nacionalnih obrazovnih reformi koje su usklađene sa strateškim dokumentima EU-a.

Status partnera i konzultativnih tijela ERI SEE-a imaju:

  • Regionalno vijeće za suradnju, Sarajevo (Regional Cooperation Council - RCC),
  • Europska zaklada za izobrazbu, Torino (European Training Foundation - ETF),
  • Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, Pariz (Organisation for Economic Cooperation and Development - OECD),
  • Vijeće Europe, Strasbourg (Council of Europe - CoE) i
  • Kulturkontakt Austria (agencija austrijskog Federalnog ministarstvo obrazovanja, znanosti i istraživanja).

Odluke o radu ERI SEE-a donosi Upravni odbor koji čine predstavnici ministarstava obrazovanja svih država članica i predstavnici konzultativnih tijela. Administrativnu potporu radu Upravnoga odbora pruža Tajništvo ERI SEE-a, koje se nalazi u Beogradu. Upravnim odborom predsjeda ministar obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Srbije.

Hrvatska svojim sudjelovanjem u ERI SEE-u podržava aktivnosti koje pridonose razvoju politike visokog obrazovanja u regiji, čime neizravno pridonosi nastavku procesa proširenja EU-a na države jugoistočne Europe.

Dodatne informacije dostupne su na: http://www.erisee.org/

Međunarodni savez za sjećanje na holokaust - IHRA (International Holocaust Remembrance Alliance)

Republika Hrvatska postala je u studenome 2005. godine na zasjedanju u Krakovu stalna članica Task Force for International Cooperation on Holocaust Education, Remembrance and Research – ITF. Tada je, na redovitoj godišnjoj skupštini održanoj pod belgijskim predsjedavanjem 2013. godine, usuglašena promjena imena u International Holocaust Remembrance Alliance (IHRA) - Međunarodni savez za sjećanje na holokaust.

Međunarodni savez za sjećanje na holokaust sastoji se od predstavnika vlada i nevladinih udruga, s ciljem poticanja aktivnosti u obrazovanju o holokaustu, sjećanju i istraživanju u zemljama članicama i drugim zainteresiranim zemljama te u davanju političke potpore ovim aktivnostima u nacionalnim i međunarodnim kontekstima.

Međunarodni savez započeo je s radom 1998. godine, na inicijativu švedskog premijera Perssona, a danas su u njegovu sastavu 33 države članice:

Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Izrael, Kanada, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Velika Britanija i SAD.

Države članice Međunarodnog saveza dosljedne su Stockholmskoj deklaraciji Međunarodnog foruma o holokaustu i prihvaćaju načela koja je Međunarodni savez usvojio u svezi s članstvom. Države članice također moraju biti privržene provedbi nacionalnih programa koji podupiru obrazovanje, čuvanje uspomene i istraživanje holokausta i drugih genocida.

Međunarodni savez ima rotirajuće predsjedavanje (2008. Austrija, 2009. Norveška, 2010. Izrael, 2011. Nizozemska, 2012. Belgija, 2013. Kanada, 2014. Velika Britanija, 2015. Mađarska, 2016. Rumunjska, 2017. Švicarska, 2018. Italija, 2019. Luksemburg, 2020. Njemačka), a sastanke održava dva puta godišnje.

Izaslanstva zemalja članica djeluju u radu četiriju radnih skupina: obrazovne, akademske, za muzeje i memorijalna mjesta te radne skupine za arhive, a u radu svih radnih skupina redovito sudjeluje i izaslanstvo Republike Hrvatske pri IHRA-i.

Međunarodni savez i financijski pomaže u realizaciji projekata koji pridonose razvoju obrazovanja, istraživanja i očuvanju sjećanja na holokaust.

Ministarstvo je započelo suradnju s Međunarodnim savezom sudjelovanjem na sastanku u Rimu u svibnju 2004. godine, a od kraja 2004. godine suradnja se intenzivirala mnogobrojnim projektima, stipendijama i edukacijama za poučavanje o holokaustu dostupnim u Hrvatskoj i inozemstvu te suradnjama u izradi nastavnih jedinica i obrazovnih materijala dostupnih ovdje i na stranici Agencije za odgoj i obrazovanje.


  • Dokumenti:
 
  • Poučavanje o holokaustu - nastavne jedinice i nastavni materijali:
 


MZO nastavne jedinice Poučavanje o holokaustu:
  1. Deportacija stanovništva NDH u ustaške logore, Zagreb, 2007.
  2. Kolaboracija, konformizam, konfrontacija - Zagreb, 2007.
  3. Odgovornost
  4. Stradanje žena i djece u logoru Jasenovac, Zagreb, 2007.
  5. Sudbina Lee Deutsch
  6. Židovi u antifašističkoj borbi, Zagreb, 2007.


UNESCO mreža udruženih škola - ASPnet (UNESCO Associated Schools Network)


UNESCO Associated Schools Network - ASPnet - Mreža udruženih škola je mreža pokrenuta 1953. godine s ciljem promicanja načela UNESCO-a, unaprjeđivanja mira i međunarodne suradnje promicanjem obrazovanja, znanosti i kulture u školama.

ASPnet - Mreža udruženih škola povezuje obrazovne institucije diljem svijeta oko zajedničkoga cilja: izgraditi obranu mira u svijesti djece i mladih.

Više od 11.500 škola članica ASPneta u 182 zemlje djeluje na potpori međunarodnom razumijevanju, miru, interkulturalnom dijalogu, održivom razvoju i kvalitetnom obrazovanju u praksi.

ASPnet - pokretač inovacija i kvalitete u obrazovanju - prepoznat je kao učinkovito sredstvo za postizanje cilja 4.7 o Globalnome građanskom obrazovanju (GCED) i Obrazovanju za održivi razvoj (ESD) cilja održivog razvoja 4 - Obrazovanje 2030.

ASPnet koristi tri komplementarna pristupa:

  1. Stvaranje: Kao laboratorij ideja, ASPnet razvija, testira i širi inovativne obrazovne materijale i promovira nove pristupe poučavanju i učenju koji su temeljeni na UNESCO-ovim osnovnim vrijednostima i prioritetima.
  2. Nastava i učenje: Izgradnja kapaciteta, inovativno podučavanje i participativno učenje u određenim ASPnet tematskim područjima omogućuju ravnateljima škola, nastavnicima, učenicima i široj školskoj zajednici da integriraju UNESCO-ove vrijednosti i postanu uzorima u svojoj zajednici i šire.
  3. Interakcija: ASPnet pruža svojim dionicima mogućnost povezivanja i razmjene iskustava, znanja i dobrih praksi sa školama, pojedincima, zajednicama, kreatorima politika i društvom u cjelini.


ASPnet djeluje na međunarodnoj i nacionalnoj razini. Tim iz sjedišta UNESCO-a u Parizu nadgleda međunarodnu koordinaciju mreže. Na nacionalnoj razini, nacionalna povjerenstva za UNESCO imenuju nacionalne koordinatore ASPneta. Ravnatelji, nastavnici i učenici provode aktivnosti u školama članicama.

  • Tko može postati član UNESCO-ove ASPnet mreže?


Članstvo u mreži je otvoreno za javne ili privatne obrazovne ustanove koje u formalnom ili neformalnom okruženju pružaju predškolsko, osnovno, srednje, tehničko ili strukovno obrazovanje ili osposobljavanje učitelja.

Članstvo se temelji na čvrstom opredjeljenju školskog vodstva i zajednice da promiču ideale i vrijednosti UNESCO-a jačanjem humanističke, etičke, kulturne i međunarodne dimenzije obrazovanja.

Škole članice ključni su promotor UNESCO-ovih vrijednosti i integracije međunarodnih perspektiva u škole. One dobrovoljno pridonose razvoju inovativnih obrazovnih sadržaja, uvode nove metode poučavanja i pristupe učenju, ostvaruju interakciju i surađuju s drugim članovima ASPneta i grade partnerstva s različitim dionicima kako bi poboljšale svoje prakse i postale predvodnice promjena u svojim zajednicama. Sve članice poduzimaju multidisciplinarne projekte koji se odnose na mir i ljudska prava, održivi razvoj, globalno građanstvo i interkulturalno učenje.

  • Kako postati član UNESCO ASPnet mreže?


Ako predstavljate ustanovu zainteresiranu za članstvo u mreži udruženih škola UNESCO-a (ASPnet), prvo se trebate informirati o UNESCO-ovom misijom i radom.

Četiri glavne teme u sklopu rada UNESCO-ove ASPnet mreže škola su:

1. Uloga Ujedinjenih naroda u svijetu i osvješćivanje brige za svijet oko nas;
2. Obrazovanje za održivi razvoj;
3. Mir i ljudska prava;
4. Interkulturalno učenje.

Nadalje, potrebno je konzultirati se sa školskom zajednicom (ravnatelj, nastavno i administrativno osoblje, školski odbor, predstavnici učenika, obitelji) i tražiti njihov dogovor i potporu.

Članstvo je besplatno, a uključenjem u UNESCO-ovu ASPnet mrežu škola stječe pravo na:

  1. Pristup svim informacijama, radnim materijalima i edukacijama objavljenim na mrežnim stranicama UNESCO-ove ASPnet mreže;
  2. Sudjelovanje u inicijativama UNESCO-a (projektima, kampanjama, natječajima) i u aktivnostima vrednovanja odgojnih materijala i projekata;
  3. Korištenje UNESCO-ova ASPnet logotipa na plakatima, letcima i svim školskim dokumentima;
  4. Od nacionalnog ASPnet-ova koordinatora škola će redovito biti obavještavana o projektima i akcijama pokrenutim u sklopu ASPnet mreže;
  5. Sudjelovanje na godišnjem sastanku ASPnet koordinatora.


Prijave se podnose na službenoj UNESCO-ovoj stranici https://aspnet.unesco.org/en-us/Pages/RequestToBeAMember.aspx. Nakon prijave škola dobiva certifikat za sudjelovanje koji je potpisala generalna direktorica UNESCO-a.

Aktivnosti se provode u suradnji s nacionalnom ASPnet koordinatoricom, a ako škola nije aktivna u sudjelovanju i u aktivnostima koje se provode u sklopu ASPnet mreže, Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO može ukinuti članstvo škole u ASPnet mreži.

ASPnet škola može otkazati svoje članstvo u bilo koje vrijeme.

Detaljnije informacije o ASPnet-u dostupne su na mrežnoj stranici https://aspnet.unesco.org/en-us/Pages/About_the_network.aspx.

Sve zemlje članice mreže te osnovne informacije o svim školama u svijetu uključenim u UNESCO-ovu ASPnet mrežu dostupne su na uvid na stranici https://aspnet.unesco.org/en-us/Pages/Schools%20by%20country.aspx.

Nacionalna UNESCO ASPnet koordinatorica:
Snježana Šincek, kontakt: snjezana.sincek@mzo.hr, tel. 01 4594 351.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja