Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.

OPKK 2014. - 2020.

Vlada Republike Hrvatske započela je s pripremama za korištenje Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova za razdoblje 2014. - 2020. u travnju 2012. godine. Proces programiranja (izrade plansko-programskih dokumenata) koordiniralo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dok je Ministarstvo znanosti i obrazovanja sudjelovalo kao aktivni partner u procesu programiranja.

Europska komisija potvrdila je Sporazum o partnerstvu s Republikom Hrvatskom 30. listopada 2014. godine, čime je stavljen naglasak na poticanje stvaranja novih radnih mjesta te snažnijega i konkurentnijega gospodarstva, za što je Republici Hrvatskoj na raspolaganju 10,676 milijardi eura iz ESI fondova. Sadržaj Sporazuma o partnerstvu opisuje na koji način će Republika Hrvatska pristupiti ispunjavanju zajedničkih ciljeva strategije Europa 2020 uz pomoć sredstava iz proračuna EU-a koja su joj dodijeljena u sklopu višegodišnjega financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. - 2020. godine.

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. (nadalje OPKK 2014. - 2020.) je plansko-programski dokument koji detaljnije opisuje i razrađuje mjere i aktivnosti za učinkovitu provedbu i korištenje ESI fondova.

Ukupna alokacija sredstava EU-a za OPKK iznosi 6,881 milijardi eura, koja je dodatno raspodijeljena prema sljedećoj prioritizaciji i koncentraciji sredstava:
 
  • Visoki udio ulaganja, više od 3,5 milijardi eura, Hrvatska će uložiti u zaštitu okoliša, prilagodbu klimatskim promjenama i mrežnu infrastrukturu (promet);
  • Više od 2,7 milijardi eura dodijeljeno je u pet prioriteta vezanih uz konkurentnost: istraživanje i inovacije, informacijske i telekomunikacijske tehnologije, razvoj malih i srednjih poduzeća, niskougljično gospodarstvo te obrazovanje;
  • Više od 45 posto ukupne alokacije Europskoga fonda za regionalni razvoj bit će iskorišteno za potporu malim i srednjim poduzećima, istraživanje i inovacije.

U sklopu OPKK 2014. - 2020., Ministarstvo znanosti i obrazovanja (nadalje: MZO) je Posredničko tijelo razine 1 za Specifični cilj 1a1 „Povećana sposobnost sektora za istraživanje, razvoj i inovacije (IRI) za provođenje istraživanja vrhunske kvalitete i zadovoljavanje potreba gospodarstva“, Investicijskoga prioriteta 1a „Poboljšanje infrastrukture i kapaciteta za istraživanje i inovacije s ciljem razvijanja uspješnosti istraživanja i inovacija te promoviranje centara za kompetencije, posebno onih od europskog interesa“, u sklopu Prioritetne osi 1 „Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija“ OPKK 2014. - 2020., a na temelju Zakona o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu Europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. - 2020. (NN, br. 92/14), Uredbe o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskoga socijalnog fonda, Europskoga fonda za regionalni razvoj i kohezijskoga fonda, u vezi s ciljem „ulaganje za rast i radna mjesta“ (NN, br. 107/14) i Uredbe o izmjenama Uredbe o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta" (NN, br.23/15) .

Financijska alokacija Europskoga fonda za regionalni razvoj (ERDF) za Specifični cilj 1a1 „Povećana sposobnost sektora za istraživanje, razvoj i inovacije (IRI) za provođenje istraživanja vrhunske kvalitete i zadovoljavanje potreba gospodarstva“ (nadalje: SC 1a1) iznosi 334.321,739 eura.

Cilj SC 1a1 je poticanje sustava istraživanja otvorenog za inovacije, koji odgovara potrebama gospodarstva, izvrstan je u izvedbi te atraktivan najboljim talentima. Točnije, ovaj specifični cilj usmjeren je na poboljšanje kapaciteta istraživačkih organizacija za provedbu vrhunskih istraživanja za daljnji prijenos znanja i vještina koji mogu u značajnoj mjeri pridonijeti društvenome i gospodarskome razvoju, posebno u prioritetnim područjima i međusektorskim temama Strategije pametne specijalizacije (nadalje: S3).

Tematska prioritetna područja u S3 su:
 
  • zdravlje i kvaliteta življenja,
  • energija i održivi okoliš,
  • promet i mobilnost,
  • sigurnost,
  • hrana i bioekonomija.
Relevantne horizontalne teme strategije S3 su:
 
  • ključne razvojne tehnologije (KET),
  • Informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT).

Ta područja jasno pokazuju prednosti u smislu konkurentnosti, istraživanja i razvoja u Hrvatskoj, posebno u vezi s posebnim potpodručjima u kojima Hrvatska ima očitu konkurentnu prednost u međunarodnome kontekstu koju je potrebno u potpunosti iskoristiti kako bi gospodarstvo od toga imalo koristi.

Neke od aktivnosti koje će biti podržane u sklopu SC1a1 su sljedeće:
 
  1. Ulaganja u infrastrukturu istraživanja, razvoja i inovacija (IRI), (izgradnja nove, obnova i razvoj postojeće IRI infrastrukture, uključujući potrebnu opremu), koja će omogućiti organizacijsku reformu (definirani program, misiju i upravljanje). Također je predviđeno ulaganje u e-infrastrukturu s obzirom na činjenicu da su informacijske i komunikacijske tehnologije postale neizbježan dio razvoja kapaciteta i mogućnosti istraživanja, razvoja i inovacija te njihovu koheziju s obrazovanjem.
  2. Projekt znanstvenog i tehnološkog predviđanja s ciljem omogućavanja sustavne analize potencijala znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Potpora će također biti pružena za mapiranje i procjenu kapaciteta IRI sektora. To će se postići ulaganjem u integriranu, dosljednu i trajno ažuriranu bazu podataka koja sadržava skup statističkih podataka i pokazatelja koji su osnova za razvoj javnih politika utemeljenih na analizi stvarne situacije. 
  3. Potpora IRI projektima nacionalnih znanstvenih centara izvrsnosti, što će uključivati aktivnosti poput suradnje među partnerima, prijenosa znanja, razvoja ljudskih potencijala u povezanim područjima i kupnje opreme potrebne za provođenje pojedinačnih projekata. Osigurat će se financiranje dugoročnih sredstava za provođenje ambicioznih, složenih istraživačkih projekata. 
  4. Sheme za dodjelu bespovratnih sredstava IRI projekata gdje istraživačke organizacije surađuju međusobno ili s poslovnim subjektom. Cilj je izgraditi kapacitete istraživačkih organizacija povećavajući utjecaj IRI-ja na gospodarski rast, povećanjem produktivnosti i tehnološkog širenja IRI-ja. 
 
Ujedno su planirane intervencije koje će omogućiti sinergije s programom OBZOR 2020:
 
  • osiguravanje potrebne opreme za projekte financirane u sklopu inicijativa za širenje izvrsnosti;
  • izgradnja puta k istraživačkoj izvrsnosti financirajući projekte koji nisu dobili sredstva u sklopu ERC-a, no koji su stavljeni na uži popis (pozitivno ocijenjeni u drugoj fazi procjenjivanja);
  • uvođenje u postupak odabira dodatnih bodova za projekte koji su pozitivno ocijenjeni, no koji nisu financirani u sklopu standardnih zajedničkih aktivnosti istraživanja i razvoja za društvene izazove. Učinke aktivnosti pokrenutih u sklopu ovoga investicijskog prioriteta trebalo bi razmotriti ne samo u kontekstu kreiranja uvjeta za bolje funkcioniranje IR sektora, već ponajprije kao doprinos procesu izgradnje gospodarstva znanja u Hrvatskoj s učinkovitim korištenjem vlastitih resursa, tj. iz perspektive koristi za poduzeća i društvo općenito.

Svi relevantni dokumenti, kao i budući pozivi na dostavu projektnih prijedloga, objavljivat će se na specijaliziranoj stranici za fondove EU-a.
Tehnička pomoć za Ministarstvo znanosti i obrazovanja (TA)

14. rujna 2020.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije odobrilo je Ministarstvu znanosti i obrazovanja izmjenu Obavijesti o dodjeli bespovratnih sredstava iz Prioritetne osi 10 - Tehnička pomoć Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.

Izmjenom Obavijesti o dodjeli bespovratnih sredstava povećala se alokacija i sada iznosi 45.446.380,30 kn, od čega se na bespovratna sredstva odnosi 38.629.423,26 kn, te je produljeno razdoblje provedbe projekta do 31. prosinca 2023. godine.

 


29. studenoga 2016.

U sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.", prioritetna os 10: Tehnička pomoć, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, kao posredničko tijelo razine 1 provodi projekt „Tehnička pomoć za Ministarstvo znanosti i obrazovanja“ ukupne vrijednosti 16.918.372,00 HRK, od čega 14.380.616,20 HRK čini iznos bespovratnih sredstava. Dodijeljena bespovratna sredstva potječu iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Projekt doprinosi postizanju djelotvornog i učinkovitog upravljanja Operativnim programom „Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020." kroz jačanje i povećanje kapaciteta Ministarstva znanosti i obrazovanja te omogućavanje zapošljavanja, usavršavanje i zadržavanje kvalificiranih i iskusnih zaposlenika, osiguravanje njihovog profesionalnog razvoja istovremeno pružajući odgovarajuću razinu znanja za kvalitetno odlučivanje kako bi bilo postignuto uspješno upravljanje i provedba Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020." i drugih procesa kao što su programiranje, nadzor, praćenje i vrednovanje.

Razdoblje provedbe projekta je od 25. rujna 2015. godine do 31. prosinca 2019. godine.

Kontakt za dodatne informacije: tehnicka.pomoc@mzo.hr

Za više informacija o fondovima Europske unije posjetite www.strukturnifondovi.hr

Operativni program „Konkurentnost i kohezija“

Projekt je sufinancirala Europska Unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj

Pregled javnih rashoda za znanost, tehnologiju i inovacije
Cilj projekta „Pregled javnih rashoda za znanost, tehnologiju i inovacije“ je ponuditi sveobuhvatan pregled javnih rashoda za znanost, tehnologiju i inovacije (STI područje) u Hrvatskoj te analizu i vrednovanje javnih politika u STI području uz naglasak na njihovu funkcionalnost, efikasnost i mehanizme upravljanja.
 
Rezultati projekta uključuju primjere dobre prakse, strukturna rješenja te preporuke za poboljšanje efikasnosti javnih ulaganja, kao i adresiranje specifičnih problema. Analiza omogućuje metodološki utemeljeno i promišljeno oblikovanje te implementaciju budućih javnih politika u IRI području kako bi se ostvario glavni cilj unaprjeđenja utjecaja javnih potpora za znanost, tehnologiju i inovacije na produktivnost i gospodarski rast.
 
Projekt se provodi u pet komponenti:
  1. „Kvaliteta i usklađenost javnih politika“
  2.  „Analiza funkcionalnosti i upravljanja“
  3. „Praćenje i vrednovanje provedbe programa/projekata financiranih kroz OPRK 2007. - 2013. i OPKK 2014. - 2020.“
  4. „Srednjoročno vrednovanje Strategije pametne specijalizacije“
  5.  „Naknadno vrednovanje Strategije pametne specijalizacije“.

Rezultat provedene prve komponente je analitički izvještaj „Analiza kvalitete i usklađenosti programskog okvira“ koji pruža detaljan uvid u mjere financiranja znanosti, tehnologije i inovacija u Hrvatskoj te koliko one odgovaraju na potrebe zemlje. Izvještaj čine tri dijela: „Procjena potreba“, „Programski okvir“ i „Preporuke“. „Procjena potreba“ ispituje potražnju za inovacijama identificirajući potrebe gospodarstva te analizira okruženje i vanjske faktore važne za oblikovanje i implementaciju politika u STI području s fokusom na prepoznavanje snaga i slabosti sustava. „Programski okvir“ sadrži informacije o svim javnim potporama za znanost, tehnologiju i inovacije, identificira glavna područja i mehanizme intervencije te ocjenjuje u kojoj mjeri oni odgovaraju na potrebe sustava. Posljednji dio, „Preporuke“, identificira područja intervencije nužna za unaprjeđenje upravljanja politikama u STI području, jačanje kapaciteta za istraživanje te poticanje inovacija. Navedeni izvještaj završen je u prosincu 2019. godine.

Vezano uz nalaze analitičkog izvještaja prve komponente, drugi izvještaj u sklopu druge komponente „Analiza funkcionalnosti i upravljanja“ pruža detaljan uvid u sve prepreke i nedostatke s kojima se Hrvatska suočava tijekom procesa planiranja, provedbe i upravljanja IRI projektima, kao i preporuke za rješavanje prepreka u inovacijskome sustavu. Na temelju provedene analize dane su preporuke koje su podijeljene u šest prioritetnih područja: „Upravljanje i koordinacija među politikama“, „Dizajn programa“, „Interakcije s korisnicima“, „Proces odabira“, „Dizajn, provedba i učenje u sustavu praćenja i vrednovanja“ i „Ljudski potencijali“. Izvještaj je završen u kolovozu 2020. godine.
 
Treća komponenta, „Praćenje i vrednovanje provedbe programa/projekata financiranih kroz OPRK 2007. - 2013. i OPKK 2014. – 2020.“, u sklopu koje su se definirali instrumenti za ocjenu napretka i evaluaciju odabranih programa/projekata, sastoji se od dva elementa: Analiza teorije promjena i okvira rezultata i Analiza rezultata i ishoda.

Prvi izvještaj treće komponente, „Analiza teorije promjena i okvira rezultata“, ima cilj poboljšati okvir za praćenje i vrednovanje programa javne potpore znanosti, tehnologiji i inovacijama u Hrvatskoj. Izvještaj daje preporuke za poboljšanje okvira praćenja i vrednovanja za 42 programa potpore istraživanjima i inovacijama u Hrvatskoj. Za potrebe projekta razvijena je Teorija promjene (ToC) koja ilustrira „putove promjena“, povezujući prve vrijednosti koje ulaze u projekt (poput financiranja, ljudskih resursa i vremena) za provođenje različitih aktivnosti i daje preporuke što se treba realizirati da bi aktivnosti dale očekivani ishod i učinak. Prvi izvještaj treće komponente završen je u listopadu 2020. godine.

Drugi izvještaj treće komponente, „Analiza rezultata i ishoda“ sastoji se od dva dijela. Cilj prvog dijela izvještaja je kvantificirati odnos između rezultata i ishoda na temelju dostupnih podataka i informacija, uključujući i procjenu kvalitete pruženih usluga. U drugom dijelu izvještaja formiran je izvještaj o napretku operacija u IRI području vezano uz pitanje definiranih ishoda, kao što su kvaliteta publikacija/ istraživanja, citiranje, kontinuitet suradnje, razvijeni prototipovi, intelektualno vlasništvo (softver, patenti, licenciranje), prenesene tehnologije i stupanj komercijalizacije, a kvalitativni i kvantitativni podaci za izradu izvještaja prikupljeni su tijekom provedbe projekata i analizom anketa korisnika sredstava. Drugi izvještaj treće komponente završen je u siječnju 2021. godine.

Za svaki program napravljena je analiza pokazatelja (neposrednih pokazatelja i pokazatelja rezultata), identificirani su ključni problemi koji otežavaju ostvarenje cilja programa te su dane preporuke za poboljšanje okvira za praćenje i vrednovanje svakog od programa. Također, razvijen je Okvir rezultata (Results Framework) za svaki program koji ima cilj identificirati i definirati pokazatelje koji podupiru Teoriju promjene. Predloženi pokazatelji usuglašeni su u svim usporedivim programima i to desegregacijom, pokazatelji su lako mjerljivi i jasno definirani te će samim time biti osnova u izradi i reviziji sustava praćenja i vrednovanja.
 
Analitičke izvještaje 1., 2. i 3. komponente možete preuzeti na sljedećim linkovima:
CALT - Centar za napredne i laserske tehnike



Laseri i fotonika prepoznati su od EU-a kao jedno od prioritetnih područja za unapređenje europske kompetitivnosti (Key Enabling Technologies - KETs) te su kao takvi ključni ne samo u znanstveno-inovacijskome i tehnološkome, već i u socijalno-ekonomskome kontekstu.

Uzevši u obzir važnost primjene lasera u različitim područjima znanosti i tehnologije u modernom društvu, planirana je uspostava i opremanje nacionalnoga centra specijaliziranog u području naprednih laserskih tehnika.

Glavni cilj projekta je unaprijediti postojeću i razviti novu znanstveno-istraživačku infrastrukturu temeljenu na naprednim laserskim tehnikama na Institutu za fiziku.

U tu svrhu u potpunosti će se rekonstruirati zgrada I. krila Instituta, na način da se prilagodi suvremenim zahtjevima znanstveno-istraživačkoga rada te će se zatim opremiti najmodernijom znanstvenom opremom temeljenom na naprednim laserskim i optičkim sustavima.

Time će se stvoriti okruženje za uspješno i funkcionalno održavanje aktivnosti Centra za napredne laserske tehnike (CALT) koji će se osnovati na Institutu.

Planirane aktivnosti Centra uključuju:
  • znanstveno-istraživački rad (istraživanje, razvoj i inovacije),
  • obrazovanje i edukaciju (studentski seminarski radovi,
  • diplomski radovi, disertacije) te
  • pružanje usluga korisnicima (korištenje opreme, stručno usavršavanje).
HR-ZOO - Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak


Glavni cilj projekta HR-ZOO-a je izgradnja računalnog i podatkovnog oblaka koji će biti temeljna sastavnica nacionalne istraživačke i inovacijske e-infrastrukture. Pojam istraživačke i inovacijske infrastrukture odnosi se na opremu, dobra i sredstva kojima se služi istraživačka zajednica za provođenje vrhunskih istraživanja u svim područjima i poljima znanosti.
 
HR-ZOO je stoga osmišljen kao zajednička infrastruktura za potrebe modernog obrazovanja i međunarodno relevantnih istraživanja te instrument integracije u europski istraživački prostor (European Research Area, ERA) i europski prostor visokog obrazovanja (European Higher Education Area, EHEA).

HR-ZOO će omogućiti usluge virtualnih računalnih i spremišnih resursa na načelu računarstva u oblaku, resurse grida, računalne resurse visokih performansi, velike spremišne kapacitete te povezivanje s europskim e-infrastrukturama.

Uspostavom ove e-infrastrukture za istraživanje, razvoj i inovacije, znanstveni sustav, osim dobivanja na kvaliteti i stvaranju preduvjeta za izvođenje vrhunskih istraživanja, osnažit će svoje mogućnosti bolje suradnje s poslovnim sektorom imajući u vidu sve zahtjevnije, digitalizirano tržište.

 
Infrastruktura - Ulaganje u organizacijsku reformu i infrastrukturu u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija

Obuhvaća jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije pružanjem potpore organizacijskoj reformi/promjenama i razvoju IRI infrastrukture znanstvenih organizacija s ciljem poboljšanja kvalitete, opsega i relevantnosti istraživačkih aktivnosti te njihove transformacije u međunarodno konkurentne znanstvene institucije koje stvaraju novu znanstvenu, društvenu i ekonomsku vrijednost.

Znanstvene organizacije u Republici Hrvatskoj posjeduju znanstveni potencijal, što predstavlja osnovu za razvoj konkurentnoga znanstvenog sustava i gospodarstva temeljenog na znanju. Međutim, potrebno je svladati probleme s kojim je suočen sustav istraživanja i razvoja, koji su uzrok niskog broja znanstvenih rezultata, poput slabe kvalitete znanstveno-istraživačke opreme i povezane infrastrukture, neadekvatnog korištenja znanstvenih potencijala (ljudskih resursa), organizacijskih prepreka i nedovoljne kvalitete provedenih istraživanja. S intervencijama koje će adresirati navedene komponente, ključne prepreke provođenju vrhunskih istraživanja u javnim i privatnim znanstvenim organizacijama u Hrvatskoj bit će smanjene, što će rezultirati učinkovitijim sustavom istraživanja i razvoja, međunarodno konkurentnim i otvorenim za suradnju.
Javni poziv - Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga za pripremu zalihe infrastrukturnih projekata za Europski fond za regionalni razvoj 2014. - 2020.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja je u listopadu 2011. godine objavilo Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga kako bi se pripremila zaliha infrastrukturnih projekata čija bi se provedba mogla financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.

Javni poziv je od tada kontinuirano otvoren, a rokovi za dostavu projektnih prijedloga su 30. lipnja i 31. prosinca. Nakon zaprimanja projektnih prijedloga provodi se postupak vrednovanja te se na taj način indikativna lista Ministarstva ažurira dvaput godišnje. Projekti koji se nalaze na indikativnoj listi nisu odabrani za financiranje, već će se morati javiti na poziv koji će raspisati MZO za mogućnost financiranja provedbe projektnog prijedloga iz EFRR-a.


 
O-ZIP - Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu

Osnovni cilj projekta „O-ZIP - Otvorene znanstveno-infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu“ jest da se jačanjem temeljne aktivnosti Instituta Ruđer Bošković i osnovne istraživačke infrastrukture (osuvremenjivanje opreme i zgrada) te stvaranjem 'istraživačkih infrastrukturnih platformi’ stvore mostovi prema europskome istraživačkom prostoru, gospodarstvu, znanstvenoj i akademskoj zajednici te društvu u cjelini.

Na taj način omogućava se
 
  • veća primjenjivost istraživanja,
  • stvaranje interdisciplinarnosti,
  • sinergija dodanih vrijednosti te
  • omogućuje daljnji institucionalni rast IRB-a i
  • transformacija u modernu znanstveno-istraživačku ustanovu.

Ciljano jačanje, modernizacija i povećana dostupnost tih platformi značajno će povećati utjecaj IRB-a uz:
 
  1. podizanje kvalitete znanstvenih istraživanja;
  2. učinkovitije rješavanje izazova s kojima se suočava moderno društvo i
  3. trajan doprinos razvoju konkurentnoga industrijskog sektora u cilju rješavanja tržišnih nedostataka nastalih zbog nedostatnog ulaganja u istraživanje i razvoj odnosno niske razine visokokvalitetnih istraživačko-razvojno-inovacijskih aktivnosti u Republici Hrvatskoj.
PP - Priprema IRI Infrastrukturnih projekata

Ograničeni poziv na dostavu prijava „Priprema IRI infrastrukturnih projekata“ namijenjen je razvoju projektne dokumentacije potrebne za provedbu infrastrukturnih projekata u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija u sklopu ESI fondova kako bi se pospješio i ubrzao proces transformacije hrvatskih znanstvenih organizacija u međunarodno konkurentne znanstvene institucije koje stvaraju novu znanstvenu, društvenu i ekonomsku vrijednost.

Poziv na dostavu projektnih prijedloga organiziran je u sklopu Operativnoga programa „Regionalna konkurentnost (OPRK) 2014. - 2020.“, u sklopu Prioritetne osi 1 „Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija“, Specifičnoga cilja 1a1 „Povećana sposobnost sektora za istraživanje, razvoj i inovacije (IRI) za provođenje istraživanja vrhunske kvalitete i zadovoljavanje potreba gospodarstva“, financiranog sredstvima EFRR-a.

U sklopu Specifičnoga cilja 1a1 poticat će se sustav istraživanja otvoren za inovacije, koji odgovara potrebama gospodarstva, usmjeren na poboljšanje kapaciteta istraživačkih organizacija za provedbu vrhunskih znanstvenih istraživanja za daljnji prijenos znanja i vještina koji mogu u značajnoj mjeri pridonijeti društvenome razvoju i gospodarskome rastu.
SIIF - Ulaganje u znanost i inovacije

Povećanje tržišno orijentiranih IRI aktivnosti podupiranjem suradničkih projekata znanstvenih organizacija i diseminacije rezultata u cilju rješavanja tržišnih nedostataka nastalih zbog nedostatnog ulaganja u istraživanje i razvoj te podizanja razine visokokvalitetnih istraživačko-razvojno-inovacijskih aktivnosti u Republici Hrvatskoj.

Potpora će biti pružena suradničkim IRI projektima znanstvenih organizacija za provedbu istraživanja u skladu s Strategijom pametne specijalizacije, koja pridonose rješavanju problema i odgovaraju na potrebe gospodarstva i društva općenito.

Svrha ove sheme je stvoriti jači utjecaj IR rezultata na gospodarski rast omogućujući brži pristup prijenosu tehnologije i znanja i olakšavajući iskorištavanje IR rezultata uz njihovu diseminaciju.

 
Sinergija ERC - Izgradnja znanstvene izvrsnosti kroz sinergiju s potporama Europskog istraživačkog vijeća

Ovoj intervenciji je cilj davanje potpore znanstvenim istraživanjima vrhunskih znanstvenika bilo da je riječ o mladim ili već uglednim istraživačima za provedbu novospoznajnih istraživanja te uspostavu i jačanje istraživačkoga tima i/ili programa.

Osnovna aktivnost Europskoga istraživačkog vijeća (ERC) je pružiti atraktivno i dugoročno financiranje za potporu izvrsnim istraživačima i njihovim timovima u provedbi novospoznajnih i visokorizičnih inovativnih istraživanja koja bi trebala dovesti do napretka na granicama spoznaje i postaviti jasan i inspirativan cilj novospoznajnim istraživanjima diljem Europe.

ERC posebno vrednuje i potiče interdisciplinarne prijedloge u novim i nadolazećim područjima znanosti te IR projekte koji uvode nekonvencionalne i inovativne pristupe i znanstvena otkrića.

U sklopu ove sheme potporu će dobiti projekti istraživača i njihovih timova koji nisu dobili potporu Europskoga istraživačkog vijeća, ali su ušli u uži izbor (pozitivno ocijenjeni u drugom krugu evaluacijskoga procesa) u jednoj od navedenih kategorija:
 
  • Starting projekt
- namijenjen mladim istraživačima kako bi razvili nezavisnu karijeru i započeli nezavisno istraživanje. Ponajprije im je svrha poduprijeti nadolazeću generaciju vrhunskih istraživača u razdoblju karijere kad uspostavljaju vlastiti nezavisni istraživački tim ili program.
 
  • Consolidator projekt
- namijenjen izvrsnim glavnim istraživačima u razdoblju karijere dok još ojačavaju vlastiti nezavisni istraživački tim ili program. 
 
  • Advanced projekt
- namijenjen izvrsnim uglednim istraživačkim liderima s priznatim istraživačkim postignućima za provedbu novospoznajnih i visokorizičnih inovativnih istraživanja koja otvaraju nove pravce u njihovu području istraživanja, kao i u ostalim područjima.

Prijavitelji moraju dokazati originalnost i inovativnost istraživanja, ambiciju i izvedivost prijedloga istraživanja koja vode do napretka na granicama spoznaje i postavljaju jasan i inspirativan cilj novospoznajnim istraživanjima diljem Europe.
Srebrnjak - „Dječji centar za translacijsku medicinu˝ Dječje bolnice Srebrnjak

Cilj projekta „Dječji centar za translacijsku medicinu“ Dječje bolnice Srebrnjak je premostiti jaz između temeljnih i kliničkih medicinskih istraživanja poboljšanjem i izgradnjom integrirane infrastrukture za istraživanje i razvoj u translacijskoj medicini.

Konkretno, Centar će provoditi aktivnosti istraživanja i razvoja, samostalno i u suradnji s drugim znanstveno-istraživačkim institucijama, kolaborativnim projektima će omogućavati pristup infrastrukturi zainteresiranim istraživačima i znanstveno-istraživačkim institucijama te će provoditi aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja mladih istraživača na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju, kao i surađivati s drugim ustanovama na translacijskim istraživanjima bolesti djece.





 
STRIP - Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije

Cilj je usmjeriti istraživanja prema potrebama gospodarstva, podržavajući projekte istraživanja, razvoja i inovacija istraživačkih organizacija u suradnji s poslovnim sektorom.

Potpora će biti pružena znanstvenim organizacijama za provedbu primijenjenih istraživanja u suradnji s dionikom iz poslovnoga sektora kao projektnim partnerom, u skladu sa Strategijom pametne specijalizacije.

Suradnja između znanstvene organizacije i dionika iz poslovnog sektora je obvezatna, stoga je nužno uspostaviti partnerstvo.
 
Teaming - Razvoj i jačanje sinergija s horizontalnim aktivnostima programa OBZOR 2020.

Omogućavanje sinergija s mjerama iz jedne od horizontalnih aktivnosti programa Obzor 2020. (H2020) „Širenja izvrsnosti i sudjelovanja“ - Teaming, koja stimulira interakciju s kohezijskom politikom tj. strukturnim fondovima i Strategijom pametne specijalizacije.

Cilj je omogućiti uspješnu provedbu H2020 projekata koji su uz financiranje znanstvene izvrsnosti poglavito usmjereni na smanjivanje podjele između istraživanja i inovacija pružanjem potpore jačanju inovacijskih kapaciteta, infrastrukture i opreme znanstvenih organizacija s utvrđenim razvojnim potencijalom.

Kako bi se omogućio sinergijski učinak aktivnosti predviđenih u sklopu specifičnog cilja 1a1 i Obzora 2020., ovom shemom planirano je omogućiti nabavu opreme i manje investicije u IR infrastrukturu za projekte koji su dobili financiranje iz horizontalne mjere „Širenja izvrsnosti i sudjelovanja“ programa Obzor 2020.", a koji su u skladu sa Strategijom pametne specijalizacije.
 
Twinning i ERA Chairs - Razvoj i jačanje sinergija s horizontalnim aktivnostima programa Obzor 2020.

Razvoj i jačanje sinergija s horizontalnim aktivnostima programa Obzor 2020: Twinning i ERA Chairs
Predmet ovog poziva je potpora projektima koji su dobili financiranje iz horizontalnih aktivnosti programa Obzor 2020. (H2020) „Širenja izvrsnosti i sudjelovanja“ - Twinning i ERA Chairs kako bi se omogućili sinergijski učinci ulaganjima iz Obzora iz OPKK-a.

Cilj Poziva je omogućavanje sinergija s mjerama horizontalnih aktivnosti programa OBZOR 2020. (H2020) „Širenja izvrsnosti i sudjelovanja“ - Twinning i ERA Chairs - koja stimulira interakciju s kohezijskom politikom, tj. strukturnim fondovima i Strategijom pametne specijalizacije, a u smjeru jačanja kapaciteta, održivosti i izvrsnosti IRI aktivnosti istraživačkoga sektora u RH.


Objava popisa korisnika ugovora - Twinning i ERA Chairs (objavljeno 26. lipnja 2018.)
ZCI - Znanstveni centri izvrsnosti


 
Razvoj graničnih istraživanja i jačanje kapaciteta znanstvenih centara izvrsnosti čija je misija da znanstvenim istraživanjima i njihovom mogućom primjenom pomiče granice istraživanja, znanja i društva općenito, čime se povećava i unaprjeđuje međunarodnu vidljivost i prepoznatljivost hrvatske znanstvene zajednice te pridonosi razvoju gospodarstva i društva u cjelini.

Znanstveni centar izvrsnosti je znanstvena organizacija ili njezin ustrojbeni dio ili skupina znanstvenika koja po originalnosti, značenju i aktualnosti rezultata svoga znanstvenog rada ide u red najkvalitetnijih organizacija ili skupina u svijetu u svojoj znanstvenoj disciplini.

Svrha rada ZCI-ja je unaprijediti hrvatsku znanost i ojačati njezino uključivanje u Europski istraživački prostor, odnosno potaknuti sudjelovanje u istraživačkim programima EU-a i drugim međunarodnim programima.

Kako ZCI na jednome mjestu okuplja interdisciplinarnu mrežu inovativnih znanstvenika i znanstvenih timova te gospodarskih i javnih subjekata koji sustavno provode istraživanje na temama od iznimne važnosti za znanost i društvo, njegove aktivnosti predstavljaju dodanu ukupnu znanstvenu kvalitetu koja je iznad pojedinačnih individualnih znanstvenih rezultata.
 
Strateški projekt Znanstveno i tehnologijsko predviđanje


 
Znanstveno i tehnologijsko predviđanje strateški je projekt Ministarstva znanosti i obrazovanja koji obuhvaća niz aspekta s krajnjim ciljem unaprjeđenja okvira nacionalnog sustava istraživanja, razvoja i inovacija.

Nositelj: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Partner: Sveučilišni računski centar Srce
Oznaka: KK.01.1.1.03.0001
Vrijednost projekta: 16.573.042,00 HRK
EU sufinanciranje (Europski fond za regionalni razvoj): 15.494.132,14 HRK  
Razdoblje provedbe: od 1. prosinca 2017. do 1. prosinca 2021.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja provodi u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom Sveučilišta u Zagrebu (Srcem) strateški projekt Znanstveno i tehnologijsko predviđanje. Opći cilj projekta je stvaranje koherentnog i cjelovitog sustava za određivanje prioriteta za politike istraživanja, razvoja i inovacija u hrvatskome znanstvenom prostoru. Navedeno će se postići implementacijom triju glavnih projektnih elemenata:

  1. uspostavom zakonskog okvira,
  2. kreiranjem informacijskog sustava o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti,
  3. provedbom aktivnosti znanstvenog i tehnologijskog mapiranja i predviđanja.

Projekt će olakšati suradnju predstavnika resornog ministarstva, znanstvene zajednice, gospodarstva i civilnog društva u svrhu izgradnje cjelovitoga sustava istraživanja, razvoja i inovacija te su korisnici rezultata projekta:

  • javne znanstvene organizacije,
  • znanstvena zajednica,
  • tijela državne uprave zadužena za politike istraživanja i inovacije,
  • poslovni sektor (uz suradnju i ostvarivanje sinergija s komplementarnim projektom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja).

Aktivnosti koje će se provesti u sklopu projekta:

  • izradit će se prijedlog sveobuhvatnoga pravnog okvira za prikupljanje i upravljanje podacima o aktivnostima istraživanja, razvoja i inovacija u znanstvenim organizacijama;
  • izgradit će se cjelovit, integriran i interoperabilan Informacijski sustav o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti (CroRIS) pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja (sustav za podršku i praćenje poslovnih procesa MZO-a i portal za javni pristup podacima o aktivnostima istraživanja, razvoja  i inovacija u javnim znanstvenim organizacijama);
  • provest će se znanstveno i tehnologijsko mapiranje kako bi se identificirale snage i slabosti istraživačkog sustava;
  • provest će se znanstveno i tehnologijsko predviđanje kako bi se, na temelju trenutačnih komparativnih prednosti, identificirala područja znanosti i tehnologije s najviše potencijala za rast te omogućilo strateško planiranje i donošenje odluka;
  • izradit će se preporuke za usmjereni srednjoročni i dugoročni razvoj sustava znanosti i tehnologije s naglaskom na komplementarnost s poslovnim sektorom te izraditi smjernice za reviziju postojećih nacionalnih strateških dokumenata;
  • održat će se edukativne radionice kako bi se znanje stvoreno u sklopu projekta prenijelo dionicima u sustavu znanosti i tehnologije;
  • provest će se promotivne aktivnosti kako bi se projekt predstavio široj javnosti te dobila međunarodna verifikacija rezultata projekta.

Ključni elementi projekta:

1. Izrada prijedloga zakonskog okvira za postupanje s podacima o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti

Cilj izrade prijedloga zakonskog okvira je osigurati kontinuirano prikupljanje podataka znanstvenih organizacija u svrhu kreiranja politika utemeljenih na dokazima, kao i ostvariti otvoreni pristup javno financiranim rezultatima istraživanja. Zakonski okvir omogućit će dugoročnu održivost novoizrađenoga Informacijskog sustava o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti (CroRIS-a), odnosno redovit unos i pohranu podataka o znanstvenicima, znanstvenim organizacijama i znanstvenoj djelatnosti u sustavu. Njime će se propisati nadležnosti za prikupljanje, obradu, pohranu i razmjenu podataka sa svim relevantnim dionicima u sustavu znanosti i tehnologije, odnosno jasno definirati uloge i odgovornosti pojedinih dionika u sustavu znanosti i tehnologije.
 
2. Izrada Informacijskog sustava o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti (CroRIS-a)



Sveučilišni računski centar (Srce) je kao partner Ministarstvu na ovom projektu i kao središnja ustanova za razvoj i održavanje informacijske infrastrukture sustava znanosti i visokog obrazovanja zaduženo za izvedbu drugog elementa projekta - izradu Informacijskog sustava o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti (CroRIS-a), koji je:

  • središnje mjesto koje osigurava sveobuhvatne, cjelovite i pouzdane (točne) informacije o svim elementima sustava znanosti u RH;
  • temelj za donošenje odluka vezanih uza znanost i istraživanja u RH na svim razinama;
  • omogućava i promovira otvorenu znanost;
  • djeluje kao spona za povezivanje sustava znanosti s gospodarstvom u RH i globalno;
  • učinkovito podržava poslovne procese i zadovoljava potrebe svih dionika u području znanosti i istraživanja;
  • otvoren i interoperabilan s drugim informacijskim sustavima u RH i EU;
  • integrira postojeće informacije o pojedinim elementima sustava znanosti u RH i nadograđuje ih novima u jedinstvenu i održivu informacijsku cjelinu.

Izgradnjom Informacijskog sustava hrvatske znanstvene djelatnosti (CroRIS-a) hrvatska akademska i istraživačka zajednica dobiva jedinstven, integriran i interoperabilan sustav svih relevantnih informacija o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti.

Dodatne informacije o izradi Informacijskog sustava CroRIS možete pronaći na web stranicama Srca.

3. Znanstveno i tehnologijsko mapiranje i predviđanje

Znanstveno i tehnologijsko mapiranje i predviđanje odnosi se na obradu i analizu prikupljenih podataka s ciljem identificiranja snaga hrvatskog sustava znanosti i tehnologije te definiranje pravaca daljnjeg razvoja politike znanosti i tehnologije. Cilj znanstvenog i tehnologijskog mapiranja je uspostava sveobuhvatne baze istraživačkih kompetencija i kapaciteta javnih znanstvenih organizacija u Hrvatskoj. Znanstveno i tehnologijsko mapiranje omogućit će povećanje vidljivosti rezultata istraživanja koja se provode na tim organizacijama, identifikaciju snaga istraživačkog sektora i izradu smjernica za provođenje vježbe (pilota) znanstvenog i tehnologijskog predviđanja na nacionalnoj razini.

Cilj znanstvenog i tehnologijskog predviđanja je identificirati područja znanosti i tehnologije s najviše potencijala za rast na temelju trenutačnih komparativnih prednosti te preduvjete za njihov nesmetan razvoj u sljedećih 5 - 15 godina. To će omogućiti donošenje i/ili reviziju strateških dokumenata i usmjeravanje ulaganja koje će pridonijeti razvoju proizvoda, usluga i procesa visoke dodane vrijednosti te povećanju kompetitivnosti hrvatske znanosti i gospodarstva. Znanstveno i tehnologijsko predviđanje dat će pregled mogućih područja ulaganja i razvoja te će omogućiti efikasnije usklađivanje prioriteta razvoja i ulaganja u znanost i tehnologiju u Republici Hrvatskoj.

KONTAKT: foresight@mzo.hr

Prijava nepravilnosti/prijevara u korištenju sredstava EU

Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao posredničko tijelo razine 1 nadležno za Prioritetnu os 1 "Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija"; Investicijski prioritet 1a "Poboljšanje infrastrukture i kapaciteta za istraživanje i inovacije s ciljem razvijanja uspješnosti istraživanja i inovacija te promoviranje centara za kompetencije, posebno onih od europskoga interesa" u sklopu Operativnoga programa "Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020." i kao korisnik Europskoga fonda za regionalni razvoj obvezno je zaštititi financijske interese Europske unije.

U sklopu provedbe projekata financiranih iz fondova Europske unije jedan od postavljenih ciljeva je osigurati djelotvornu unutarnju i vanjsku komunikaciju u vezi sa sprječavanjem i prijavljivanjem nepravilnosti i prijevara.

Potrebno je bez odgađanja obavijestiti o sumnji na nepravilnost i/ili prijevaru i pružiti sve dostupne informacije o uočenim odstupanjima. Svaka sumnja na nepravilnost i/ili prijevaru treba se prijaviti bez obzira na njezine karakteristike i postojanje namjernog postupanja.

Prijava sumnje na nepravilnost i/ili prijevaru i ostale relevantne informacije mogu se prenijeti bilo kojim kanalom komunikacije (npr. poštom, faksom, elektroničkom poštom, telefonskim pozivom, usmeno).

Sve fizičke i pravne osobe mogu prijaviti sumnju na nepravilnost i/ili prijevaru u korištenju sredstava EU na adresu:

Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Donje Svetice 38
10 000 Zagreb

ili na adresu elektroničke pošte Ministarstva znanosti i obrazovanja:
nepravilnosti-efrr@mzo.hr

ili na adresu elektroničke pošte Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije:
nepravilnosti.eu@safu.hr

ili na adresu elektroničke pošte Samostalne službe za suzbijanje nepravilnosti i prijevara pri Ministarstvu financija:
afcos-hr@mfin.hr

ili na adresu elektroničke pošte Ureda za suzbijanje korupcije pri Europskoj komisiji (OLAF - European Anti-Fraud Office):
olaf-courrier@ec.europa.eu

Dokumenti